Dodao je da ćemo ugovor o pristupanju potpisati do kraja godine i da će na referendumu potpora biti značajno veća od današnje i da će dvije trećine Hrvata zaokružiti "da"

Gotovo je! Povjerenik EU za proširenje Štefan Fuelle, mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi i Gordan Jandroković izašli su nešto prije 19 sati pred novinare u Bruxellesu i objavili da je Hrvatska i službeno zatvorila zadnja četiri pregovaračka poglavlja. Hrvatski pregovori s EU službeno su zatvoreni točno u 18:35 sati.

"Zajedno slavimo ovaj događaj s našim hrvatskim prijateljima. Prije svega, čestitam hrvatskim vlastima, Vladi, Saboru i svim institucijama koje su sve radile da bi se ovo ostvarilo. Nije bilo nikakvih popuštanja, nikakvih prečaca", rekao je povjerenik Fuelle, koji se pohvalio da mu je ovo prvo zatvaranje pregovora.

Nije štedio komplimente na račun Hrvatske.

"Ovo će biti primjer državama u regiji da je EU sposobna ispuniti svoje obveze. Hrvatska daje signal narodima Zapadnog Balkana da su vrata EU otvorena, ako se ispune uvjeti. Čestitam Hrvatskoj za sav trud u posljednjih šest godina", naglasio je Fuelle, i dodao da će profitirati i Unija.

Činom zatvaranja pregovora, započeo je i monitoring o kojem se zadnjih dana puno govorilo i pisalo, a koji će trajati sve dok Hrvatska 1. srpnja 2013. ne postane punopravna članica EU. Monitoring su žestoko zagovarali Francuzi, Englezi i Nizozemci.

Pod najžešćim će nadzorom biti reforme koje se tiču pravosuđa i tržišnog natjecanja. Monitoring će provoditi Europska komisija, a Vijeće Europe ima ovlasti za reagiranje odgovarajućim mjerama ukoliko se utvrdi da Hrvatska ne provodi obećane reforme. Nije, međutim, specificirano kakve će mjere Vijeće Europe moći izreći Hrvatskoj ukoliko to bude potrebno.

Ključno pitanje je naravno - koliko će nas sve to koštati? Hrvatskoj je u 2013. godini, tijekom koje će postati članica EU, na raspolaganje stavljeno 800 milijuna eura iz europskih fondova. No, do kraja 2013. moći će povući samo 374.3 milijuna eura, dok će ostala sredstva za projekte predložene tijekom 2013. izvlačiti u periodu do 2016. godine.

Istovremeno, Hrvatska će Uniji u 2013. morati platiti 267,7 milijuna eura naknade za članstvo, što znači da bi na kraju godine proračun trebao biti u plusu za nešto više od 100 milijuna eura. Hrvatsku će se, kao i sve ostale nove članice, u sustav korištenja europskih fondova uvoditi postupno.

Tako će Hrvatska 2014. godine moći koristiti 60 posto predviđenih sredstava, 2015. godine imat će na raspolaganju 80 posto predviđenih sredstava, dok će 2016. godine početi koristiti sva predviđena sredstva. O iznosima je još prerano govoriti, s obzirom da EU tek treba donijeti proračun za naredno sedmogodišnje razdoblje, ali jasno je da će Hrvatska iz europskih fondova dobivati veću svotu novca od one koju će uplaćivati u zajednički EU proračun.

Neka sredstva koja će se sliti u državni proračun 2013. godine ne ovise o predloženim projektima, već su fiksna. Hrvatska će od EU tako dobiti 93 milijuna eura za ulaganje u poljoprivredu i 40 milijuna eura za pripremu uključenja u schengenski sustav. Hrvatskoj će također biti isplaćena naknada od 20 milijuna eura za prevođenje pravne stečevine EU, što je Hrvatska tijekom pregovora morala sama financirati.

Nakon Fuellea, na večerašnjoj se presici oglasio i ministar Jandroković. Uz brojne zahvale, napomenuo da je Hrvatska prva u povijesti ispregovarala 35 poglavlja, koliko nitko od dosadašnjih članica nije.

Nekoliko puta je ponovio da se radi o povijesnom trenutku, no nije propustio kazati da je Jadranka Kosor zbog pristupanja Uniji često žrtvovala dobivanje političkih poena i da je "ponosan što pripada njenoj Vladi".

Dodao je da ćemo ugovor o pristupanju potpisati do kraja godine i da će na referendumu potpora biti značajno veća od današnje i da će dvije trećine Hrvata zaokružiti "da".

"Nećemo nikoga blokirati, nego baš suprotno. Bit ćemo glavni promotor i zagovaratelj za sve naše susjede i zemlje jugoistoka Europe", kazao je ministar.