Iako se nagovještavalo kako će ukidanjem spornih stavki o izboru manjinskih predstavnika u Sabor stvoriti ustavna kriza, jer se izborna pravila mijenjaju u izbornoj godini, ustavni suci su odbacili takvu mogućnost. Naveli su kako se 'ustavna zabrana' ne odnosi na izbore manjinskih zastupnika. Odbacili su predviđenu zakonsku mogućnost da tzv. male manjine imaju dvostruko pravo glasa, a Srbi glasaju temeljem općeg prava glasa.

'Ovim odlukama ne umanjuju se prava pripadnika nacionalnih manjina u izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Ako Sabor ne odluči drugačije, na što ima pravo, na parlamentarnim izborima u prosincu pripadnici nacionalnih manjina svoje će zastupnike i dalje birati kao i na izborima 2000, 2003. i 2007. godine. Srpska manjina birat će svoja tri zastupnika, a ostale manjine svojih ukupno pet zastupnika', poručila je Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda Hrvatske.

Odbacivanjem izmjena tzv. manjinskog zakona, pripadnici manjina i dalje će imati svoju zasebnu izbornu jedinicu. Dakle, neće biti moguće dvostruko glasanje, nego će svi pripadnici manjina, kao i do sada, odlučivati hoće li glasati za svog manjinskog ili 'građanskog' predstavnika.

'Ustavni sud je izrijekom potvrdio i da je uvođenje dva glasa za pripadnike nacionalnih manjina na izbora za Sabor ustavnopravno dopušteno. Međutim, da bi se dva glasa mogla uvesti u izborni sustav potrebno je ispuniti određene ustavne pretpostavke. One u ovom trenutku nisu ispunjene', pojasnila je sutkinja Omejec. Navela je i kako neće biti ustavnopravnih zapreka za uvođenje dvostrukog glasa za manjine ako hrvatski parlament ispuni pretpostavke za tu mogućnost.

I SNV-u crveno svjetolo

Ustavni sud neustavnom je proglasio i odredbu po kojoj je Srpsko narodno vijeće dobilo ekskluzivno pravo da bude koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i krovne udruge Srba. 'SNV bi dobilo dva međusobno suprotstavljena svojstva - s jedne da su javnopravno tijelo, a s druge udruga koja mora počivati na načelima dobrovoljnosti i slobode. To jedno s drugim ne ide', pojasnio je ustavni sudac Aldo Radolović. Smatra kako pripadnici srpske manjine mogu imati svog koordinatora ili tijelo koje će biti najviše u sustavu, ali to mora proizlaziti iz njihove volje, a ne iz nametnutog rješenja.

Ono o čemu je bilo najviše prijepora, a što su SDSS-u ponajviše zamjerali predstavnici drugih političkih organizacija i udruga Srba u Hrvatskoj, jesu navodna zajamčena mjesta u Hrvatskom saboru upravo toj političkoj opciji. 'Zakonodavac očito nije imao u vidu da postoji ustavna zabrana da se unutar općeg izbornog sustava bilo kojoj manjini, ne samo nacionalnoj, unaprijed osigurava određeni broj zastupničkih mjesta. Ustavnopravno je nedopušteno unutar općih izbornih jedinica propisivati unaprijed rezervirana mjesta za bilo koju manjinu', upozorila je Jasna Omejec.

Ipak, iz Ustavnog suda je poručeno kako nije nemoguće da se u Saboru unutar općeg izbornog sustava propišu određene druge odgovarajuće pozitivne mjere za manjine, no još jednom su upozorili kako je 'bitno da se nikome ne mogu unaprijed jamčiti zastupnička mjesta u Saboru'.

Predloženim izmjenama Ustavnog zakona o manjinama iz lipnja prošle godine onim manjinama koje u ukupnom stanovništvu imaju manje od 1,5 posto, pored općeg prava glasa bilo je zajamčeno i posebno biračko pravo te ukupno pet saborskih mjesta. Samo je srpskoj manjini jamčeno najmanje tri zastupnika, ali isključivo na temelju općeg prava glasa.