Simbolično učvršćivanje veza Hrvatske i vlasti u Prištini ima svojevrsno značenje za Jadranku Kosor, jer na taj način demonstrira politiku suprotstavljanja Srbiji

Na službeni posjet premijerke Jadranke Kosor Kosovu 24. ovoga mjeseca u Srbiji se gleda kao na potez stranačkog lidera, manje kao predsjednice Vlade, da pridobije što više glasova desno orijentiranih u Hrvatskoj, dok činjenicu da s njom putuju i gospodarstvenici analitičari ocjenjuju više kao simboličan potez negoli što će hrvatsko gospodarstvo od toga imati koristi, prenosi slobodnadalmacija.hr

U Prištini, pak, analitičari ne gledaju na ovaj posjet kao “hrvatsko zabijanje noža u leđa Srbiji”, već kao na pokušaj Hrvatske da se na Kosovu afirmira kao značajan strani investitor.

Analitičari u beogradskim medijima posjet Jadranke Kosor vide i kao pokušaj da se Hrvatska “ubaci” sa svojim proizvodima u onaj prostor koji je Srbija izgubila, nakon što je Priština zabranila uvoz robe iz Srbije, ali u ocjenama kažu i da “Hrvatska tu ne može puno profitirati”.

Tržište Kosova, nakon što je vlada iz Prištine zabranila uvoz robe iz Srbije, postalo je meta svih u regiji. Ponajviše Makedonije i Albanije. Hrvatska u gospodarskom smislu ne može imati previše koristi, jer je ta suradnja otežana činjenicom da hrvatska roba, ipak, mora doći preko Crne Gore i Srbije, ali prije svega jer je preskupa za potrošače na Kosovu.

Simbolično učvršćivanje veza Hrvatske i vlasti u Prištini ima svojevrsno značenje za Jadranku Kosor, jer na taj način demonstrira politiku suprotstavljanja Srbiji. “Sam po sebi, posjet Thaciju ne bi bio problematičan da ne dolazi ubrzo nakon njezina zahvaljivanja ratnim zločincima iz Oluje i očiglednog građenja imidža na antisrpstvu” - kaže ekonomist Goran Nikolić, dodajući kako takvom pribjegavanju osvajanja političkih poena u Srbiji više ne pribjegava ni nacionalno orijentirana oporba.

Za prištinskog analitičara Fatmira Šeholija posjet Jadranke Kosor ima “veliku biznis pozadinu”, pogotovo kada se zna da se priprema privatizacija velikih kosovskih profitabilnih firmi.

- Krajem rujna ili u listopadu na Kosovu se privatiziraju pošta i telekom Kosova, a Hrvatska je zainteresirana za kupnju. Kosovo nije zemlja koja može proizvesti toliko da uspostavi neki reciprocitet u suradnji s Hrvatskom, kao što nije mogla ni sa Srbijom, jer do sada se na godišnjoj razini uvozilo oko 500 milijuna eura robe - kaže Šeholi za beogradski Press.

 slobodnadalmacija.hr/ezadar