Hrvatska televizija i radio ubire u ime tzv. pristojbe milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. HTV se mora odreći reklama u ime slobode, kažu Laburisti

Hrvatski laburisti - stranka rada pod vodstvom osebujnog Dragutina Lesara ozbiljno grabi prema Saboru - prema svim anketama izbijaju na treće mjesto - odmah iza Kukuriku koalicije i HDZ-a, a iza sebe ostavljaju stranke koje su na sceni dva desetljeća. Samo mjesec dana prije izbora već se spominju kojekakve koalicije, Lesara zovu u prestižne emisije na televizijama, daje intervjue, kažu njegovi ljudi da će vjerojatno ući u novu Vladu, piše slobodnadalmacija.hr

No, Laburisti će imati jasne uvjete: oporezivanje banaka, nema plaća i mirovina za političare u Remetincu ili one u bijegu, oduzimanje nezakonito stečene dobiti, reviziju svih povlaštenih skupina umirovljenika - dakle i onih braniteljskih... No, Laburisti spremaju i jednu novost: Tražit će potpuno ukidanje reklama na HRT-u, po uzoru na moćni britanski BBC. Taj plan je izradio Branko Vukšić, poznati novinar, kolumnist i potpredsjednik te stranke.

- Hrvatska televizija i radio ubire u ime tzv. pristojbe milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. HTV se mora odreći reklama u ime slobode, a ne da revni urednici novinarima u montaži otimaju kasete na kojima se nalaze opravdane kritike pojedinih poduzetnika. Hrvatska televizija mora biti javna, neovisna i – hrvatska. Sada nije ni javna, ni neovisna a ni, bogami, hrvatska. A tomu su kumovali političari, izglasavši zakon s odredbom da na Hrvatskoj televiziji mora biti samo 20 posto programa na hrvatskom jeziku!?

Hrvatska televizija nije javna jer ne služi javnosti već, prije svega, političarima i moćnim bogatunima. Nije neovisna jer uprava i urednici podnose račune i političarima i tajkunima, čiji će utjecaj na rezultate izbora biti sve veći. Zato, da bi postala što slobodnija, Hrvatskoj televiziji treba ukinuti reklame i na taj način onemogućiti da program kroje, na izravne i neizravne načine, vlasnici velikih kompanijaI u toj borbi gubi jer se natječe u krivoj kategoriji. “Urednicima i upravi BBC-ja takvo što nije palo na pamet”, oštar je Vukšić. - Televizije su prekrivene celebrity (ne)kulturom, odnosno, pseudodogađanjima. Njima se sustavno ispire mozak do razine svijesti u kojoj se većinu – i urednika i publike - lako uvjeri da su sadržaji s lobotomiranim “zvijezdama” najbolja zabava. Nacija ne uči iz Marinkovićevih ili Krležinih djela ekraniziranih na Hrvatskoj televiziji već iz sapunica. Publika ne traži uzore u zanimljivim, višeslojno pisanim likovima već u mediokritetima iz reality showova. Oni pak postaju poznati po tome što su poznati, a ne po tome da išta znaju. Ili, nedajbože, rade. Upravo su televizije svojom celebrity (ne)kulturom stvorile hrvatski san: ništa ne učiti, ništa ne raditi i dobro zarađivati.

Rade li tako sve televizije na svijetu? Da, rade, ali komercijalne. Javne ne. Ili, točnije, dobre javne televizije nastoje što manje zaglupljivati publiku te ju što više informirati i educirati. Takve se televizije ne natječu, kao HRT, grčevito s komercijalnim televizijama. Iako u svijetu cijenjene, po gledanosti su u svojoj zemlji u pravilu ispod komercijalnih. Ali zbog te činjenice urednici dobrih javnih televizija poput, recimo BBC-ja, ne pate od osjećaja manje vrijednosti.

Dapače, i te kako ih i kolege i javnost uvažavaju - elaborira Vukšić, kojega smo upitali gdje onda svrstati Hrvatsku televiziju? - Umjesto da gradi svoj specifičan profil i sadržaj, kojim bi se odmaknuo od većine komercijalnoga sadržaja, HTV čini velike napore ne bi li postao tek jedan od natjecatelja u pogrešnoj, neprimjerenoj kategoriji. HTV zanemaruje svoju osnovnu zadaću- javnu funkciju za koju dobiva od gledatelja, na ime pretplate, za komercijalne televizije nezamislivih milijardu i dvjesto milijuna kuna.

Tu permanentnu zabludu HTV-ova vodstva nitko, pa čak ni vlasnik (država), i ne primjećuje. Kada se u Saboru vode rasprave o javnoj televiziji, mahom tašti političari o HTV-u govore samo kroz vizuru politike, ili, točnije, svoje slike na ekranu. Iako javni i od politike neovisni servis, HTV im to dopušta. Zašto? Zbog dvadesetak godina negativne (kadrovske) selekcije. Stubama prema upravljačkom ili uredničkom vrhu uspinjali su se u pravilu oni koji su unaprijed obećavali da će slušati. Koga? Vlast - kaže Vukšić, ipak navodeći da su i danas urednici na vrućoj liniji s političarima, ali daleko više osluškuju što govore o njima vlasnici velikih kompanija koji plaćaju reklame na HRT-u.

Bi li se ukidanjem reklama ugrozio opstanak HTV-a i HR-a? - Imamo milijardu i 200 milijuna argumenata protiv te voluntarističke tvrdnje. Nikada se na HRT-u nije ozbiljno raspravilo o tome kako povećati prihode od proizvodnje programa. Već desetak godina u ladicama Dramskoga programa čami projekt dramske serije europskih televizija, među kojima je i, primjerice, češka, ista ona koja se za svoju slobodu izborila legendarnim štrajkom 2001. godine. Dakle, dio zbog ukidanja reklama u HTV-ovu programu “izgubljenog” novca mogao bi se nadoknaditi na svjetskom tržištu konkurentnim programom. Ali za to je potrebna uz televiziju i – vizija.

SD/eZd