Za utvrđivanje stanja javnih financija Milanovićeva vlada ne želi potrošiti više od pet-šest milijuna kuna

Privatne tvrtke koje bi trebale utvrditi stanje javnih financija, posebice obveza koje su nastale za vrijeme bivše Vlade, a plaćat će se ove i idućih godina, Vlada je spremna platiti najviše pet do šest milijuna kuna ili oko 800.000 eura. Ukoliko taj posao bude koštao više Vlada u njega neće ići, tvrde naši izvori u Vladi. Tako od angažiranja neovisnih stručnjaka neće biti ništa ako će oni koštati od pet do šest milijuna eura, odnosno čak više od 40 milijuna kuna, na koliko je maksimalno posao procijenio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, piše novilist.hr

Analitičari će pročešljati i sedam javnih poduzeća, pa bi se tu mogle dogoditi brojne zanimljive situacije. Na natječaju bi svakako mogla konkurirati tvrtka Deloitte, koja je primjerice ovlašteni revizor za HEP i njegovom je izvješću dala najbolje ocjene. Ako ta tvrtka na javnom natječaju dobije dio poslova, onih u čijem je paketu i HEP, kakve su šanse da opovrgne svoje izvješće o HEP-u za 2010. godinu. Ako se analiza poslovanja HEP-a povjeri nekome drugome i on utvrdi prikrivene obveze iz ranijih godina, kako će Vlada objasniti to što je analizu poslovanja Ministarstva zdravlja dala Deloitteu, ako se ta tvrtka uopće javi na natječaj i na njemu pobjedi.

No, angažmana neovisnih analitičara neće biti ni ako se cijena spusti i do dva milijuna eura ili 15 milijuna kuna, što je Čačić ustvrdio da je moguće, jer bi i taj iznos bio i više nego dvostruko veći od onoga što su Banski dvori spremni platiti. Ukoliko privatne tvrtke koje će se birati javnim natječajem posao ne budu spremne odraditi za ukupan iznos od šest milijuna kuna, propast će projekt »čisti start« za koji se najviše zalagao Čačić, tvrdeći da stanje javnih financija u osam ministarstava, šest zavoda i fondova i sedam javnih poduzeća nisu sposobni odraditi državni činovnici.

Čačićevu procjenu da bi posao angažiranja neovisnih stručnjaka mogao vrijediti od pet do šest milijuna eura, ali i da Vlada možda može ishoditi cijenu od dva milijuna, iz Vlade nisu komentirali. No, očito je da ih je reakcija HDZ-a koji ih je optužio da nepotrebno troše šest milijuna eura proračunskog novca potaknula da otkriju koliko su zapravo spremni platiti neovisnu analizu javnih financija i državnih poduzeća. Angažiranjem neovisnih stručnjaka Vlada očito želi potvrditi svoje procjene, koje je isticao i ministar financija Slavko Linić , da je deficit središnje države, dakle onaj u kojeg su uključeni i izvanproračunski fondovi, uz isplatu duga umirovljenicima premašio 20 milijardi kuna. Bivša je Vlada u svom izvješću istaknula kako će taj deficit biti oko 18 milijardi kuna. Nova Vlast očito želi izbjeći prepucavanje i zato angažira neovisne stručnjake koji bi trebali objaviti pravo stanje deficita za prošlu godinu,a samim time i otkriti obveze koje su trebale biti plaćene ali su prebačene sadašnjoj vlasti.

Vlada Jadranke Kosor u spomenutom je izvješću »priznala« da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sa 30. studenim ima 226,5 milijuna kuna dospjelih a neplaćenih obveza, lokalne vlasti oko 373 milijuna kuna, a izvanproračunski fondovi (HC, Hrvatske vode, DAB...) oko 7, 7 milijuna kuna. Je su li te obveze u prosincu dodatno nabujale trebali bi utvrditi neovisni stručnjaci, ako ne budu preskupi. No, postoje i mišljenje da bi taj posao, bez pomoći izvana, trebala odraditi Vlada koja je dobila mandat upravo da uredi i konsolidira javne financije trebala napraviti sama, odnosno da bi to trebao biti njezin prvi korak na kojem mora zadobiti povjerenje naroda.

- U državi postoje institucije, koje država plaća i koje mogu odraditi taj posao. Tu su i Državna revizija, i HNB i Fina, ali i interne kontrole po svim ministarstvima. Ministarstvo financija ima sve podatke i ministar Linić na osnovu njih u pola dana može zaključiti kakvo mu je stanje u resoru, ne trebaju mu za to inozemni analitičari. Čini mi se da je angažiranje revizora već sada alibi za rebalans koji će se dogoditi u srpnju, kaže ekonomski stručnjak Željko Lovrinčević. Odluku da se posao prepusti neovisnim analitičarima, a većina ih je u Hrvatskoj podružnica velikih inozemnih kompanijama, ocjenjuje i posljedicom podaničkog mentaliteta u kojem bi Hrvatskoj netko drugi bolje od nje same znao reći u kakvom je stanju.

novilist.hr/eZd