Povrat imovine oduzete u vrijeme komunizma načelno mora biti prema svima jednak. To ne znači da država svima može sve platiti, kazao je predsjednik

Predsjednik Republike Ivo Josipović protivi se još uvijek neslužbenoj ideji Vlade da se izmjenama Ustava strane državljane izuzme iz prava na povrat imovine oduzete u vrijeme komunizma, piše novilist.hr

- Povrat imovine načelno mora biti prema svima jednak. To ne znači da država svima može sve platiti. Neki put je potrebno imati pa makar i simboličan povrat, da se nepravde koje su učinjene isprave što je moguće više. Ja osobno ne mislim da je promjena Ustava dobra ideja, mislim da se ne bi uklapala u određene europske trendove, pa i praksu mnogih drugih zemalja, kazao je predsjednik nakon jučerašnje kave s građanima na Pantovčaku . Josipović se zapravo složio s oporbom, prvenstveno HDZ-ovcima, koji smatraju da bi promjene Ustava zbog tog pitanja Hrvatskoj donijele probleme u odnosima s europskim zemljama i SAD-om.

U Vladi se, podsjetimo, razmatraju dvije oprečne solucije za povrat imovine - ili spomenuta izmjena Ustava ili, pak, izmjena zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine kojima bi se strani državljani izjednačili s hrvatskim u pravu na povrat . Izmjene zakona potaknute su slučajem nasljednika brazilske državljanke Zlate Ebenspanger kojima je Vrhovni sud 2010. godine dao pravo na povrat iako Brazil i Hrvatska nisu sklopili bilateralni sporazum. Prema postojećem zakonu, takav je sporazum preduvjet da stranci mogu tražiti naknadu za oduzetu imovinu.

No, presuda Vrhovnog suda ne znači da je nasljednicima Zlate Ebenspanger vraćena imovina, odnosno isplaćena naknada. Prema riječima njihovog odvjetnika Albina Hotića, slučaj je sada vraćen na prvi stupanj, na ured državne uprave u gradu Zagrebu. - Državljanstvo je bilo eliminacijska prepreka za povrat imovine. Presudom Vrhovnog suda prvi puta je potvrđeno da državljanstvo nije uvjet za ostvarivanje tog prava. Nakon te presude, državna tijela više nemaju argumente koji se odnose na državljanstvo, istaknuo je Hotić koji trenutno prikuplja i dodatnu dokumentaciji u slučaju Ebenspanger, među ostalim, i zato što su neki od nasljednika u međuvremenu umrli.

U Ministarstvu pravosuđa potvrđuju da se u zahtjevima koji su ranijih godina odbijeni temeljem stranog državljanstva uopće nije utvrđivalo činjenično stanje, primjerice, koja se imovina potražuje. Zato stranci, koji su odbijeni jer nemaju hrvatsko državljanstvo, moraju nakon presude Vrhovnog suda ponoviti cijeli postupak. Prema novim pravilima, u skladu s odlukom Vrhovnog suda, tijela državne uprave, uključujući i Ministarstvo, postupaju od 2008. godine. Sve dotad sama činjenica da je netko stranac bila je dovoljna da mu zahtjev automatski bude odbijen.

Prema dostupnim podacima, zahtjev za povrat imovine predalo je 4.211 stranaca. No, država zasad nema precizne podatke o broju zahtjeva koji su, od 2008. do danas, pozitivno riješeni, ali Ministarstvo pravosuđa namjerava u naredna dva tjedna sastaviti takvu evidenciju.

novilist.hr/eZd