Je li Vlada obmanula javnost kada je na posljednjoj sjednici rekla da će plin poskupjeti 22%, a računi za struju biti veći oko 40 kuna. Sada se spominju računi uvećani za 150 kuna na mjesec, a za plin se uvodi nova fiksna naknada od 20 kuna. Nju ćemo plaćati bez obzira na potrošnju, a iz Vlade se nije najavljivala. Tko je što prešutio, krivo izračunao ili prevario?

Prvi je, gostujući u emisiji Hrvatskog radija ministar financija Slavko Linić rekao je kako će nekim građanima računi za struju porasti i za sto kuna. No, izbjegao je konkretan odgovor na pitanje slušatelja hoće li na novim računima za plin osim poskupljenja od 22% biti i nova fiksna naknada od 20 kuna, javlja HTV .

Potom su iz Gradske plinare Zagreb za Hrvatski radio potvrdili da je uvedena fiksna naknada od 16,5 kuna plus PDV. Na Vladinim stranicama građanka je pitala je li točno da se uvodi fiksna naknada za plin. Dobila je odgovor trenutno se provjeravaju sve činjenice vezane za fiksnu naknadu i bit će objavljene i objašnjene.

Donosimo dokument sa sjednice Vlade u kojem stoji da se odreduje fiksna naknada za kućanstva Ts2 (tarifna stavka 2) u iznosu od 16,5 kuna bez PDV-a. Tih 20 kuna mjesečno nitko nije spomenuo.

Tako nije točno da će prosječni račun za plin poskupjeti 33 kune nego još i 20,63 kune koliko iznosi naknada s PDV-om, dakle, više od 53 kune. Time poskupljenje iznosi 32%, a ne 22%, kako je objavljeno na sjednici Vlade.

Savez udruga za zaštitu potrošača poslao je otvoreno pismo Vladi i traže preispitivanje odluka. Predsjednik Saveza Nenad Kurtović izjavio je da ima puno spornih situacija. Mislim da je u ovom trenutku najbolje da se sve raščisti, poručio je Vladi.

Mi ćemo ovaj puta kazati mi vam nećemo platiti ono što mislimo da nije u redu, izvolite vi tužiti nas. Zakon o zaštiti potrošača jasno i nedvosmisleno kaže da ako potrošač uredno plaća nesporni dio ne smije mu se uskratiti javna usluga. Nećemo pritisak monopola, neka se sve fino raščisti. Ako smo u krivu, mi ćemo se ispričati, a ako nismo očekujemo da se provede onako kako zakon zahtjeva, rekao je Kurtović.

Ministar Linić za HRA je rekao kako mnogi imaju dovoljno dobre plaće da mogu platiti realnu cijenu energenata te naglasio kako socijalni programi moraju biti usmjereni doista onima kojima je nužno potrebna pomoć, a ne da je kroz njih dobivaju i oni koji imaju dobre plaće. Naveo je upravo svoj primjer jer je za stan u Zagrebu zbog male potrošnje plaćao povlaštenu cijenu struje, a jedna, primjerice, šesteročlana obitelj, zbog velike potrošnje morala je plaćati punu cijenu.

Rekao je i kako još nije dostignuta realna cijena struje koja bi omogućavala dodatna investiranja.

Ministar Linić očekuje da će rast plaća krenuti iz niza natječaja koje će u svibnju i lipnju biti raspisani za državne investicije. To znači nove zaposlene radnike i nadam se da će priče o gradilištima zamijeniti priče o nezaposlenima.

Govoreći o porezu na imovinu Linić je rekao kako će se o tome raspravljati i raditi do kraja godine do kad će Ministarstvo financija pripremiti za Vladu prijedlog zakona. Ono što je sigurno je to da će se najveći porez plaćati za imovinu koja nije u funkciji. Pravo je države da oporezuje sve one koji špekuliraju s imovinom, istaknuo je Linić.

Ministar se složio s tvrdnjom jednog od slušatelja da zaposleni u javnim tvrtkama imaju mnogo veće plaće od onih koji rade u privatnom sektoru. To je problem s kolektivnim ugovorima pri čijem su potpisivanju sindikati bili veoma spretni, ustvrdio je ministar te dodao kako i to treba promijeniti.

Linić je rekao kako je za ovu godinu završeno inozemno zaduživanje, ali će biti nužno zaduživanje kod domaćih banaka kako bi se pokrile sve obveze. Još jedanput je potvrdio da će Vlada prodavati trgovačka društva u vlasništvu države kako bismo se što manje zaduživali.