Hrvatski sabor nastavio je s raspravom o prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, kojim se omogućuje objava popisa poreznih dužnika. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac pojasnio je kao glavne razloge zakonskih izmjena potraživanja države koja su s kamatama prešli 51 milijardu kuna.

Među poreznim dužnicima je više od 761.000 dužnika, od kojih su pola milijarde građani, dok su ostalo trgovačka društva i obrtnici.

‘Prijedlogom zakonskih izmjena moći će se bez pristanka poreznog obveznika objaviti ime dužnika, odnosno proboj pravne osobnosti radi utvrđivanja poreznog duga, ali i postizanje nagodbe, prijeboj duga, te podmirenje duga ustupanjem nekretnina u iznimnim slučajevima', pojasnio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Zakonskim je izmjenama predviđena javna objava imena poreznih dužnika koji najviše duguju, pa su predviđene i granice duga nakon kojeg ide objava - za fizičke osobe 50.000 kuna, za pravne osobe 100.000 te 10.000 kuna za sve ostale porezne dužnike.

‘Porezne reforme su instrument kojim se nastoji potaknuti financijska disciplina, ali i utjecati na svijet o podmirivanju dugova državi', objasnio je zamjenik Lalovac.

Nakon što je, posve očekivano, u ime Kluba zastupnika SDP-a zakonske izmjene podržala Dragica Zgrebec, potpora je stigla i od Hrvatskih laburista. Po lideru laburista Dragutinu Lesaru, porezni dug na ‘stupu srama' treba objaviti, pa je uputio kritike na račun Hrvatske udruge poslodavaca koji se tome očito protivi.

Podsjetio je kako je porezni dug prije 10 godina iznosio 8,1 milijardi kuna, dvije godine kasnije 21,5 milijardu, na početku krize 2008. godine dug je iznosi 31,7 milijardu, polovicom prošle godine 46, a danas 51 milijardu kuna.

‘Više od pola duga nastalo je prije početka krize. Država se u međuvremenju zaduživala, a doma je imala više od 51 milijardu kuna duga. Stoga me čudi kad se kritizira pokušaj da se napravi red i kad se porez naplaćuje, odnosno kad se zahtjev da podatak o poreznim dužnicima bude javan naziva stup srama', upozorio je Lesar.

Postavio se u zaštitu radnika upitavši što je bilo s onima koji su bili pod ovrhama zbog neplaćenih TV-pretplata, komunalnog doprinosa ili neplaćenog kredita, a kojima je bez dostave ovršnog naloga blokiran račun.

‘Kad poslodavci kažu da oni nisu problem, nego rješenje, odgovaram - poslodavci koji uredno posluju jesu rješenje, ali oni koji su utajivali porez i koji su stvorili dug od skoro 50 posto proračuna ne mogu biti rješenje izlaska iz krize i doista jesu problem', poručio je Lesar.

Založio se za javnu objavu poreznih dužnika i iznosa njihovog duga rekavši kako je to javni interes i da ‘građani imaju pravo znati'.

Dajući potporu izmjenama Općeg poreznog zakona, IDS-ovac Damir Kajin zakonske izmjene je ocijenio ‘revolucijom u odnosu na dosadašnji zakon', založivši se za odgovornost vodećih ljudi u tvrtkama cjelokupnom imovinom. Doduše, takav je prijedlog proširio i na državne dužnosnike.

‘Na isti način, svojom imovinom, trebali bi odgovarati i ministri, premijeri i predsjednici, ako financijski parametri u državi budu loši. Trebali bi odgovarati i župani, načelnici i gradonačelnici, ali i zastupnici koji dižu ruke slušajući stranačke šefove, a ne svoju savjest', predložio je Kajin.

Po podacima kojima raspolaže porezni dug danas je dosegnuo 55 milijarde kuna. Slaže se da ‘neke stvari treba presjeći', ali i upozorava kako se ‘dvije trećine duga nikad neće naplatiti'.
Saborsku raspravu o poreznoj reformi pratite na tportalu.