Hrvatski sabor raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Novost je da će isplaćena otpremnina ući u masu za izračun mirovine i zato će neki umirovljenici imati veću mirovinu, piše HRT

Planira se uvesti veći nadzor nad stjecanjem prava za invalidske mirovine, jer u Hrvatskoj čak 27 posto mirovina otpada na invalidske, što je znatno više od europskoga prosjeka.

Ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić istaknuo je kako su izdaci za mirovine na godišnjoj razini za 4 milijarde kuna veći od onog što se prikupi doprinosima, ali da nikakvih poremećaja u isplati mirovina neće biti. Mirovine će biti isplaćivane na vrijeme, kako je zacrtano i, unatoč nekim zlogukim primjedbama, nikakvih poremećaja neće biti, istaknuo je ministar Mrsić. S porastom troškova života i porastom plaća mirovine će se prema švicarskoj formuli uskladiti 1. rujna, a iduće godine još će se vidjeti kako će se provoditi usklađivanje, rekao je ministar.

Pojašnjavajući izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, o kojima danas u hitnom postupku raspravlja Hrvatski sabor, rekao je da se u prvom redu radi o usklađenju sa Zakonom o poticanju zapošljavanja, a prema kojemu će umirovljenici legalno moći raditi sezonske poslove u poljoprivredi, a mirovina im zbog toga neće biti uskraćena.

Đuro Popijač u ime Kluba HDZ-a dao je potporu tehničkim intervencijama i usklađivanjima s postojećim zakonom, te pozdravio što se umirovljenicima omogućava da nešto legalno zarade i imaju određena primanja uz mirovinu. Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) vladajućima je zamjerio uvođenje novih dužnosničkih mjesta, poput zamjenika ravnatelja HZMO-a, nazvavši to političkim imenovanjem.

Potporu zakonskim izmjenama dala je Vanja Posavac (SDP) posebno pohvalivši racionalizaciju sustava smanjivanjem broja članova Upravnog vijeća HZMO-a s 13 na devet članova. Silvano Hrelja (HSU) je rekao da će HSU poduprijeti izmjene zakona o mirovinskom osiguranju koje su sadržajne prirode i suštinski dobre.

Sabor je većinom glasova (83 za i 27 protiv) donio zakon o pučkom pravobranitelju kojim se zadržavaju postojeći specijalizirani pravobranitelji za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom. Zakonom se jača samostalnost pučkog pravobranitelja koji je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda i kojeg Sabor bira na mandat od osam godina. Njegova je zadaća pratiti usklađenost hrvatskih zakona i drugih propisa s Ustavnim odredbama i medunarodnim pravnim aktima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka RH.

HRT/eZd