Slovenska diplomacija uspjela je da u zaključke o proširenju EU-a koje će u petak prihvatiti voditelji država EU-a uđe i formulacija da se Hrvatska i dalje mora baviti bilateralnim i regionalnim pitanjima 'uključujući i sukcesiju', čiji je smisao vezivanje ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji s rješenjem pitanja Ljubljanske banke, javlja HRT

Hrvatsku će se pozvati da primjeni pravno obvezujuće međunarodne ugovore. Ono što treba reći da ta slovenska blokada zapravo od početka samih pregovora bila je bilateralno pitanje Ljubljane i Zagreba te kao takva se vodila pod rubrikom bilateralno pitanje. Ovo sada što se događa je da Slovenija otvara pitanje blokade proširenja. To je sada druga stvar. Slovenija traži nekoga koji bi je podržao, međutim u ovome trenutku toga nema. U zaključcima stoji, što to znači - Hrvatska se obvezuje tako i tako na rješavanje bilateralnih, regionalnih i sukcesijskih pitanja, samo je pitanje tumačenja što to sukcesija po ljubljanskom tumačenju znači, javlja dopisnica HTV-a Vera Tomašek.

Poznato je da Slovenija tzv. staru deviznu štednju drži pitanjem sukcesije država nasljednica bivše SFRJ, a ministar vanjskih poslova Karl Erjavec uvjetuje početak postupka ratifikacije hrvatskog pristupnog sporazuma s EU-om povlačenjem tužbi koje se protiv Ljubljanske banke vode na hrvatskim sudovima.

'Delo' uz to podsjeća i na upozorenja njemačkih dužnosnika nakon objave jesenskog izvješća o napretku Hrvatske iz kojih bi se dalo zaključiti kako nije isključeno da u slučaju slabog napretka reformi ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja iduće godine može biti ugrožen, ali i službene navode Bruxellesa da taj datum kao cilj ostaje i da će biti ispunjen jer bi 'sve ostalo bila katastrofa'. O tome je bilo riječi i na današnjem 12. sastanku zajedničkog savjetodavnog odbora Europska unija - Hrvatska.

Odbor EU-Hrvatska ponovio je potporu brzoj i glatkoj ratifikaciji pristupnog ugovora između Europske unije i RH i pozvao zemlje članice EU koje ga još nisu ratificirale, da to što prije učine.

U prijedlogu zaključaka sudionici 12. sastanka Zajedničkog savjetodavnog odbora EU-RH čestitaju hrvatskim vlastima na ukupno ostvarenom napretku u procesu ulaska u članstvo u EU, osobito u području usklađivanja sa zakonodavstvom i standardima Unije. No, Zajednički odbor ističe potrebu poboljšanja u pravosuđu, borbi protiv korupcije, zaštiti ljudskih prava i manjina, istučući važnu ulogu koju u tim područjima mogu i trebaju imati udruge civilnog društva.

HRT/eZd