Političke stranke temeljito se pripremaju za lokalne izbore koji se trebaju održati u drugoj polovici svibnja, ali moguće je da će hrvatski birači i ranije morati izaći na birališta. U Kukuriku koaliciji, naime, ozbiljno razmišljaju o mogućnosti da izbori Europski parlament budu već u travnju, piše novilist

Te izbore raspisuje predsjednik Republike, ali odluka o datumu je, naravno, na parlamentarnoj većini i ona će, kako neslužbeno doznajemo, biti donesena u iduća dva tjedna. Dugo se vjerovalo da će europski izbori biti istovremeno kad i lokalni, vjerojatno na dan drugog kruga lokalnih izbora, a nakon što se od toga odustalo kao najizgledniji termin sada se spominje jedna od nedjelja u travnju.

- Izbore za EP moramo provesti prije 1. srpnja kad Hrvatska pristupa Europskoj uniji. Budući su to prvi takvi izbori u Hrvatskoj, ne želimo ih utopiti u neke druge izbore već im dati poseban značaj. Tvrdnje da se zbog štednje mora spajati lokalne i europske izbore su neozbiljne iz razloga što parlamentranu demokraciju jednostavno treba financirati. U tom kontekstu travanj se sve više nameće kao logičan mjesec kada će naši birači prvi puta birati europske zastupnike, rekao nam je visoki dužnosnik Kukuriku koalicije.

Lokalni izbori su 19. svibnja i 2. lipnja i kad bi se u jednom od tih mjeseci bili i izbori za EP, onda bi se kampanje za te dvoje izbore preklapale. Zakon o izborima hrvatskih zastupnika u Europski parlament propisuje da se oni moraju raspisati najmanje 60 dana prije dana održavanje. A to je ono što u Kukuriku koaliciji žele izbjeći. Travanj je u tom slučaju skoro jedina opcija. Ako travanj bude i konačna odluka, predsjednik Ivo Josipović će već za dvadesetak dana raspisati europske izbore. Prije toga je, međutim, nužno i tehnički izmijeniti zakon o tim izborima jer sada u njemu piše da će se prvi izbori za članove EP raspisati nakon što Hrvatska pristupi Uniji.

U Vladi se isprva razmatrala ideja o prebacivanju europskih izbora za rujan. No, problem je činjenica da je u Ugovoru o pristupanju navedena obveza Hrvatske da izbore održi prije ulaska. U razgovorima s Bruxellesom hrvatska strana pokušala je argumentirati da ne bi bio presedan kad bi sadašnji hrvatski promatrači u EP dobili mandat do rujna jer je nešto slično napravila Francuska. Ta je članica EU Lisabonskim ugovorom dobila dva dodatna euro zastupnika i promjena se trebala primjenjivati od redovnih izbora u lipnju 2014.

Ali, zemlje kojima je povećan broj zastupnika izborile su se da stupi na snagu odmah, pa je tako Francuska dva dodatna zastupnika kooptirala iz nacionalnog parlamenta. Međutim, neke zemlje Unije bile su protiv toga da hrvatski izbori za EP budu u rujnu i tada se počelo razmišljati o travnju. U Banskim dvorima vode računa i o tome da preranom organizacijom izbora ne iritiraju nekoliko država koje još nisu ratificirale hrvatski pristupni Ugovor, naročito Sloveniju. No, kako je sve izgledniji dogovor u vezi s otvorenim problemom Ljubljanske banke i sukladno tome potvrđivanje pristupnog Ugovora u slovenskom parlamentu u ožujku, otpada bojazan da bi naši susjedi bili isprovocirani i raspisivanjem europskih izbora za travanj.

Osim želje da se razdvajanjem od lokalnih naglasi važnost izbora za EP, u većinskoj koaliciji imaju na umu i jedan čisto politički razlog za takav potez. Kad bi se ti izbori bili isti dan, u Vladi procjenjuju da bi time porasle šanse HDZ-a za dobar rezultat.

- U mjestima gdje je HDZ tradicionalno jak, primjerice u dalmatinskom zaleđu, odaziv njihovih birača vjerojatno će biti veći na lokalnim nego europskim izborima. Može se stoga pretpostaviti da bi HDZ-ova lista za euro parlament bolje prošla ako bi ti izbori bili na dan kad i lokalni, smatra jedan član Vlade.

NL/eZd