Hrvatska je uspješno odradila svoje prve izbore za Europski parlament i u tu europsku instituciju šalje 12 zastupnika, koji će s mjesečnom plaćom od 8 tisuća eura zajedno s ostatkom Europe donositi važne odluke za život građana. Izbore je obilježio slab odaziv te visok postotak preferencijalnih glasova i nevažećih listića.

Očekivano, dva najveća politička bloka podijelila su najveći broj mandata na izborima za Europski parlament. Koalicija HDZ/HSP Ante Starčević/BUZ osvojila je 6 mandata, SDP/HNS/HSU 5, a Laburisti jedan mandat. U postocima nema velike razlike, desni je blok uzeo 32,8 posto, a lijevi 32 posto.

Na izbore je izašla tek četvrtina birača, njih 20,84 posto. Izuzetno malo, no ipak nismo najgori. Rekord i dalje pripada Slovačkoj koja je na europskim izborima imala izlaznost od 19 posto. Oni koji jesu izašli dobro su razumjeli preferencijalne glasove, rekao je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin.

"Privilegiranih glasova, da tako kažem, glasova kojima su birači dali prednost jednom od kandidata na listiću bilo je 507 606, što znači da smo na 68,46% imali preferencijalnu odluku, dakle birači su iskoristili to svoje pravo", kazao je predsjednik DIP-a.

A pravo da idućih godinu dana sjede u Europskom parlamentu dobili su Dubravka Šuica, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Ivana Miletić, Zdravka Bušić, Ruža Tomašić, Tonino Picula, Biljana Borzan, Oleg Valjalo, Marino Baldini, Sandra Petrović Jakovina i Nikola Vuljanić.

Laburisti su osvojili 5,77 posto glasova, to je oko 36 tisuća glasova, a gotovo jednako toliko bilo je i nevažećih listića. Poruke političarima i dopisivanje imena poput Pajo Patak ili Chuck Noris bili su apsolutni hit ovih izbora i da je netko nevažeće listiće pretvorio u listu - prešla bi izborni prag s 5.07 posto i dobila mjesto u Europskom parlamentu.

A ono inače stranci donosi 250 tisuća kuna naknade za izbornu promidžbu. Toliko su na jučerašnjim izborima utržili laburisti, lijeva koalicija dobila je milijun i 250 tisuća, a desna milijun i 500 tisuća proračunskih kuna. Financiranje i troškove još mora provjeriti DIP, a provjerit će se i navodi iz kampanje da su HDZ-ovci koristili javne ustanove za održavanje skupova.

"Ako budemo imali bilo kakve dokaze da su korištene ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave ili država tada ti prostori moraju biti plaćeni ili se to smatra nedopuštenom promidžbom. To spada u naš drugi dio posla, kontrolu financiranja", rekao je Hrvatin.

Stranke su financijska izvješća dužne do 14.svibnja javno objaviti i dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu.