Saborski zastupnici raspravili su Prijedlog zakona o PDV-u. Izmjene su nužne zbog ulaska u EU. Vjerske zajednice pri uvozu će plaćati PDV, isto se odnosi i za branitelje koji uvoze vozila. Predviđeno je plaćanje PDV-a za samostalne umjetnike s prihodima iznad 230 tisuća kuna, a PDV na dnevni tisak trebao bi iznositi 5 posto. Sve bi to trebalo rezultirati s milijardu kuna tanjim proračunom.

Kada je plaćanje PDV-a za male poduzetnike po izdanoj fakturi u pitanju, promjene su moguće. "Možda da još pomaknemo za 1.1.2015., kada ćemo taj dio PDV-a po izdanim računima primjenjivati za male poduzetnika", pojasnio je zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Bitno je da se porezi plaćaju, a to što ljudi nemaju novca, nikog nije briga, poručuje laburist Branko Vukšić. Odgovorio mu je SDP-ov Ivo Jelušić s kojim se pak nikako ne slaže HDZ-ov Ivan Šuker. "Ponašamo se i socijalno i odgovorno, ali isto tako u smislu stimuliranja gospodarskog razvoja, jer onaj tko želi investirati ne plaća ništa, a onaj koji stavlja u džep plaća. To je apsolutno gospodarski stimulativno i socijalno osjetljivo", kazao je Jelušić.

"Ako ova Vlada nije kao što sam rekao Superhik, uzima siromašnima da bi dala bogatima, zbog čega je u vrijeme krize narastao broj milijunaša? Zbog čega je sve više profita kod pojedinaca i sve više je siromašnih s druge strane? Zbog čega, ako se vodi pravedna politika", pita Vukšić.

"Naravno, odgovorno je podignuti cijenu struje 30 posto, s tim povećanim PDV-om, i plina - 45 posto. To je velika odgovornost prema građanima kojih je 370 tisuća na burzi. Sve što ste nabrojali da ste dali gospodarstvu, pa gdje su ti gospodarski rezultati? Gospodarstvo sve više tone, a vi kažete da ste uštrcali toliko novca u gospodarstvo. Ono što se vidi je da ste hrvatske građane bacili na prosjački štap", rekao je bivši ministar financija.

HDZ-ovom Josipu Đakiću posebno smeta što će i branitelji plaćati PDV na uvoz automobila, a obrušio se na incijativu snižavanja PDV-a na 5 posto za dnevni tisak. "Ne mogu se složiti da kruh,mlijeko i lijekovi budu u kategoriji s novinama, pogotovo onima koji često šire dezinformacije", kazao je Đakić. Oporba je zatražila niži PDV na koncerte, a s laburistom Vukšićem, oko tog pitanja složio se SDP-ov Igor Rađenović.

Naime, PDV na koncertne ulaznice u okruženju je znatno niži - 8 do 10 posto, a kod nas 25 posto. "Ako ćemo otjerati i ono malo koncerata koje imamo, otjerat ćemo i hrvatske građane da troše u susjednim zemljama, ostat ćemo bez novca koji bi građani susjednih zemalja trošili u Hrvatskoj kada dolaze na koncerte", istaknuo je Vukšić. "Ne zaboravimo multiplikacijske efekte koji od toga dolaze, uz koncertnu organizaciju, tu su iznajmljivači razglasa, scenski radnici, zaštitarske tvrtke koje će tu raditi i plaćaju porez po punoj stopi, pa s te strane pozitivno utječu na PDV", ocijenio je Rađenović.

Izmjene Zakona o PDV-u, uvjetovane su ulaskom u EU, a računica pokazuje da će državni proračun godišnje biti tanji za milijardu kuna. Zakon ide u drugo čitanje. Uslijedila je rasprava o prijedlogu izmjena zakona o HNB-u koji se također usklađuje s EU - zakonodavstvom. Zastupnici oporbe negodovali su zbog prazne sabornice i tražili pauzu, no ona nije dozvoljena.

Nakon kratke rasprave, zastupnici su prešli na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucijama. Cilj je, kažu vladajući, zaštititi građane odnosno potrošače, korisnike kredita, ali i institucije, i to kako je rekao SDP-ov Ivo Jelušić, od vlastite pohlepe, zaključivši pri tome kako se prijedlogom zakona uvodi više reda i odgovornosti.

HDZ-ova Martina Dalić poručila je pak kako zakon ima određeno preklapanje s ostalima koji se tiču finacijskog sektora i predviđa suradnju s europskim supervizorskim tijelom. Opća tendencija u EU je pojačavanje nadzora sektora, rezultat je to krize i usmjeren je u pravcu da se nepoželjne posljedice ne ponove, poručila je Dalić. Istaknula je da se zakonom regulira veći nadzor nad nagrađivanjem bankara, koje, uvjerena je HDZ-ovka, neće štetiti. Osvrnula se na zamrznutost bankarskog sustava koji iako ima novca, ne odobrava kredite, o čemu bi trebalo voditi računa,a sve s ciljem kako ne bi došlo do neželjenih efekata, poput dodatnog zamrzavanja. Ipak, zakonom se ne čini ništa na rješavanju pitanja zamrznutosti sustava kada je kreditiranje gospodarstva u pitanju, no ono se ne tiče samo bankarskog sustava, rekla je Dalić koju zanimaju Vladine mjere pomoću kojih bi sustav počeo raditi svoj temeljni posao.