Jedan od glavnih uzročnika teškog položaja većine hrvatskih građana jesu banke, kojima Vlada i Hrvatska narodna banka omogućavaju "nepodnošljivu lakoću poslovanja", smatra Matijašević

U zadnjih 5 godina broj nezaposlenih povećao se za 44,3 posto. Trenutno je u blokadi više od 255 tisuća građana, koji duguju 18 i pol milijardi kuna. Je li to dobar smjer - pita se predsjednik HUS-a Ozren Matijašević, koji za takvo stanje ne krivi samo ovu, već sve dosadašnje Vlade.

 

Jedan od glavnih uzročnika teškog položaja većine hrvatskih građana jesu banke, kojima Vlada i Hrvatska narodna banka omogućavaju "nepodnošljivu lakoću poslovanja", smatra Matijašević.

"Podatke do kojih smo došli, dokazuju koliko banke imaju bolje uvjete poslovanja, s obzirom na to što im se dopušta u Hrvatskoj, u odnosu na ostale zemlje. Najviše nas peče i boli činjenica da imaju osjetno bolje uvjete u odnosu na zemlje iz kojih dolaze", kaže Matijašević.

U blokadi je trenutno 255 tisuća 564 građana, čiji ukupni dug prelazi 18 milijardi kuna. U odnosu na mjesec prije, broj novih dužnika porastao je za nešto više od 2 tisuće, a u odnosu na godinu prije, za čak 43 tisuće. Svaki deseti stambeni kredit je u postupku ovrhe, a u odnosu na Europsku uniju, u Hrvatskoj je on skuplji za čak 86 posto. Stanje se neće promijeniti dok Vlada bankama ne udari porez, upozorava Matijašević.

"Idemo vidjeti hoće li Vlada napokon bankama smanjiti uvjete kreditiranja. Želio bih da više ministara slijedi Linića u njegovim, zasad samo deklarativnim, zahtjevima prema bankama", rekao je Matijašević.

Ponovio je da sindikati stoje pri svojim zahtjevima izrečenim na prvosvibanjskom prosvjedu u Zagrebu, te da se bez njihova uvažavanja neće ispuniti želja premijera Milanovića - da Vlada osigura posao onima koji ga nemaju. A zahtjevi su, uz oporezivanje banaka, i poticanje domaće proizvodnje, uklanjanje administrativnih prepreka, što će pojačati i domaću konkurentnost.

Kako bi se u funkciju stavio višak ljudi, od Vlade traže povezivanje poduzetnika, znanosti i financijskog sektora, a zahtijevaju i podizanje najviše stope poreza na dohodak za one s najvećim primanjima (što je HDZ svojevremeno smanjio sa 45 na 40 posto, a Kukuriku vlada to nije vratila). Što se tiče javnog zaduživanja, Matijašević ne vidi čemu ono ako Vlada ne zna racionalno raspolagati novcem.

"Neracionalnost su 560 jedinica lokalne uprave, 230 posto povećan broj zaposlenih od 2008. do danas u tim jedinicama lokalne uprave. Neracionalnost je upravljanje imovinom i to na način da su na stotine adresa razmješteni Vladini uredi, ministarstva, agencije, fondovi, da se za to plaćaju visoki najmovi."

Nedugo nakon prvosvibanjskog prosvjeda u medijima se pojavila informacija da su sindikati platili svom članstvu da dođe na glavni zagrebački trg. To nije istina, kaže Matijašević.

"Tvrdim - Hrvatska udruga sindikata niti jednu jedinu lipu nije dala ni jednom prosvjedniku koji su iz svih dijelova Hrvatske stigli na prosvjed. HUS-ovi prosvjednici nisu dobivali nikakve naknade", zaključio je Matijašević.

Predsjednik HUS-a odbacio je nagađanja da njegov sindikat stoji iza zahtjeva o uvođenju poreza na štednju kao i iza zahtjeva da se Hrvatska opet zaduži kako bi javni sektor mogao egzistirati.