Hrvatska slavi 22. Dan svoje neovisnosti, nakon raskida svih veza s nekadašnjom SFRJ 8. listopada 1991. godine. Na putu od ratom zahvaćene, međunarodno izolirane zemlje do statusa najmlađe članice Europske unije promijenilo se mnogo. A jesmo li danas neovisniji no prije dva desetljeća? Odgovor smo potražili od analitičara iz političkog, financijskog, energetskog i socijalnog kuta.

Izreka 'preko trnja do zvijezda' Hrvatskoj se u ova dva desetljeća ispunila simbolično. No jesmo li i koliko neovisni u svakodnevnoj, društvenoj zbilji? Za analitičara Žarka Puhovskog dilema nema.

"Meni se čini da je realni odgovor da smo toliko neovisni, koliko to u današnjem svijetu jedna mala, siromašna, neugledna nacija može biti", kaže Puhovski.

S jedne smo strane u nekim pitanjima preneovisni od prihvaćanja dobre prakse razvijenijih zemalja i funkcioniranja pravne države, smatra Puhovski, za primjer navodeći famozni lex Perković. U drugim stvarima, pak, dopuštamo si diktat impresionirani Briselom.

"Primjer za ovo drugo je radno zakonodavstvo, koje smo mi imali bolje za radnike bolje nego što je u Europskoj uniji".

Sindikalist Krešimir Sever zaključuje kako nismo izuzetak u suvremenom poretku stvari, uronjeni u globalizaciju i tržišna pravila igre, sa sve više siromašnih.

"U cijeloj Europi i svijetu je zapravo, na sceni jedno duboko raslovanje. Sve više zapravo, dolaze do izražaja nepravednosti u raspodjeli gdje sve manji krug ljudi ima sve više", ističe Sever.

Vrijeme boga novca za građane, pak, nikad teže. Jesen je u blokadi dočekalo njih 270 tisuća s ukupnim zaduženjem od više od 20 milijardi kuna. Ni država ne stoji bolje u materijalno-financijskom smislu, a na brojke podsjeća ekonomist Slavko Kulić.

"Od 1991. godine kada smo preuzeli tri milijarde i 800 milijuna dolara međunarodnog duga, Hrvatska je danas dužna više od 74 milijarde dolara glavnice, što znači da smo manje neovisni nego 1991. godine. Znači, Hrvatska nije niti neovisna, niti suverena", naglašava Kulić.

U energetskom smislu nijedna država nije neovisna pa tako ni Hrvatska u proizvodnji nafte i plina, podsjeća Davor Štern. Mogući iskorak, iako nismo Arapi i novca nam kronično manjka, vidi u novoj energetskoj strategiji. Snimanje podmorja, kaže, dobar je ali mali korak ka tome.

"U svakom slučaju, potrebno je izgraditi jednu konzistentnu strategiju, koja se neće mijenjati od Vlade do Vlade. To bi bio dokument, koji bi donio Sabor i koji bi bio kao nekakav mali energetski Ustav", ističe Štern.

Odluka je kao i uvijek na političkim elitama. A one su u 22 godine, zaključuje Sever, pridonjele da se obični građani raskida s bivšom državom sjećaju kroz slike rata koji nas je skupo koštao, ali i svega lošeg što je uslijedilo u privatizaciji i pretvorbi. No Dan neovisnosti potvrđen je i na referendumu, a na svakom ponaosob je plivati u neliberalnim vodama kad nas je već zaobišla ekonomija s ljudskim licem. A recept za više neovisnosti, prema Puhovskom barem, možemo zaboraviti.

"Samo je stvar u tome da se pametno bira u čemu ćemo biti neovisni, a to bojim se, ovisi o lokalnim čimbenicima i lokalnoj politici, a ona se nije pokazala u ovom trenutku sposobnom pravo izabirati".

Svejedno, uz zastave i produljeni vikend Dan neovisnosti uvijek ostaje barem prilika za veselje. Pa sretan vam bio!