Vijeće Europske unije, koje čini ministri financija 28 članica, danas će i formalno odlučiti o tome kojim tempom Hrvatska mora smanjivati svoj proračunski manjak, a samim time usporiti i rast javnog duga, piše Novi list

Ministri će gotovo sigurno samo potvrditi preporuke Europske komisije iz prosinca i odrediti da Hrvatska do kraja 2016. godine mora spustiti deficit ispod tri posto BDP-a, točnije da on mora biti 2,7 posto.

U ovoj godini, preporuka je Komisije da se deficit spusti na 4,6 posto BDP-a odnosno na oko 14 milijarda kuna, što znači da Vlada mora za oko 7 milijarda kuna smanjiti planirani deficit opće države, u koji su uključeni i izvanproračunski fondovi, primjerice Hrvatske ceste i Hrvatske vode.

Tu će dosad najzahtjevniju konsolidaciju javnih financija država izvesti podjednako povećavajući prihode i smanjujući rashode, odnosno prihodi će se povećati za najmanje tri milijarde kuna, dok bi rashodi trebali padati i do četiri milijarde kuna.

Vlada neće do većih prihoda doći uvođenjem novih poreza koje bi plaćali bilo građani, bilo gospodarstvo, ustvrdili su jučer i potpredsjednica Vlada i predsjednica HNS-a Vesna Pusić i glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan .

To znači da do novih prihoda Vlada neće doći uvođenjem poreza na zaradu od kamata na štednju, ali čini se da neće biti ni ukidanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.

Pusić: Našli smo formulu

- Ono što je u interesu svakoj zemlji, pa tako i nama, da se to ne radi tako da se uvode novi porezi nego tako da se otvori prostor na kojem je moguće ostvarit prihode, zarađivati, otvarati nove tvrtke, preživljavati s tvrtkama koje su sada granične. Još neke podatke razmatramo, ali mislim da smo našli rješenje kako je moguće uklopit se u tu proceduru smanjenja deficita, bez da se dodatno opterećuju građani ili tvrtke, kazala je jučer potpredsjendica Vlade Vesna Pusić. - Ono što ja znam, nikakvih novih poreza neće biti, niti se o poreznom opterećenju razgovara, tvrdi glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan.

Ono što će biti novost je uvođenje poreza od deset posto na sve loto dobitke i dobitke na kladionicama od tisuću i pol do 30 tisuća kuna i na taj način, procjenjuje se, država bi godišnje mogla ubrati od 500 do 600 milijuna kuna godišnje.

No, zato će Vlada kroz dividendu povući dobit iz javnih poduzeća i na taj način planira u ovoj godini namaknuti i do milijardu kuna. S obzirom da je dobit HEP-a najveća ta će tvrtka i uplatiti najveći iznos, no po svemu sudeći neće biti povučena cijela prošlogodišnja dobit ni iz jednog javnog poduzeća.

Ni Pusić ni Dragovan jučer nisu odgovorili na pitanje hoće li doći do promjena u mirovinskom sustavu, odnosno hoće li država smanjiti uplate u drugi stup, privremeno ih preusmjeriti u proračun i tako zatvoriti proračunsku rupu.

No, kako doznajemo drugi stup ostaje na snazi takav kakav je za većinu građana. Država, potvrdilo nam je više izvora, planira iz drugog stupa povući samo onaj novac koji je ona sama uplaćivala za svoje zaposlene koji imaju beneficirani radni staž, primjerice vojsku i policiju.

Njihove se mirovine određuju prema posebnim zakonima, na njih ne utječu uplate u drugi stup i u trenutku umirovljenja za svakog se pojedinačno povlače uplaćena sredstva iz drugog u prvi stup.

Tako bi se umjesto da ta sredstva stoje u drugom stupu za svakog vojnika ili policajaca pojedinačno, ona povukla odmah u ovoj ili u ovoj i sljedećoj godini. Još traju izračuni o kolikom se iznosu radi, a u proteklih deset godina na taj način je u drugi stup uplaćivano, prema nekim procjenama, oko 200 milijuna kuna godišnje.

Dogovor unutar koalicije, koji još treba potvrditi i Uži kabinet, čini se znači i to da je Kukuriku Vlada ovom mandatu u potpunosti odustala od uvođenja poreza na nekretnine.

Puno teži posao pred Vladom je kad su u pitanju rashodi, odnosno njihovo smanjenje, kako se planira za barem 3,5 pa čak i do četiri milijarde kuna. Ni Dragovan ni Pusić jučer nisu željeli govoriti o detaljima, ali plan je postići uštede na dodacima na plaće zaposlenih u javnom sektoru, što Vladi baš i nije uspjelo u prve dvije godine mandata.

Uz to, se još traži rješenje kako umiroviti sve one koji imaju uvjete za odlazak u starosnu mirovinu, a riječ je o ženama starijim od 60 godina, ali to ne žele učiniti jer im odluka ustavnog suda dopušta rad do 65 godine života. Govori se o barem 15 tisuća takvih slučajeva, koji bi donijeli uštedu jer bi državu isplata mirovina koštala barem upola manje nego isplata plaća tim ljudima.

Uz to štedjet će se i na subvencijama, barem onima u poljoprivredi, a Vlada će uz materijalne rashode dodatno smanjiti i neke investicije u kapitalne projekte, a kako se doznaje na stolu su svi oni koji nisu vezani za financiranje iz europskih fondova.

NL/eZd