Birališta su u nedjelju otvorena za 52,7 milijuna turskih birača pozvanih na lokalne izbore, ključne za političku budućnost premijera Recepa Tayyipa Erdogana, uhvaćenom u korupcijske skandale i telefonska prisluškivanja.

Izbori za lokalna vijeća počeli su u 6 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu u istočnim pokrajinama, a prvi rezultati očekuju se u nedjelju navečer.

Lokalni izbori prvi su u 15-mjesečnom ciklusu u kojem će slijediti predsjednički i parlamentarni izbori, ali ih analitičari smatraju referendumom za islamsko-konzervativnu vladu premijera koji upravlja Turskom od 2002. godine.

Premijer, koji je već oslabljen velikim prosvjedima s proljeća 2013., od prosinca je pogođen korupcijskim skandalom koji seže do njegove obitelji i brojnih bliskih suradnika. Erdogan optužuje vjersku organizaciju svog dugogodišnjeg saveznika imama Fethullaha Gulena, danas protivnika, da je orkestrirao lažne optužbe o korupciji u želji da ga uništi.

Turska u kojoj su dosad izbori smatrani uglavnom slobodnima i poštenima, danas je politički polarizirana, vlada nepovjerenje i svi su, i vlada i oporba, upozoravali na moguće prijevare i pozivali članstvo na krajnji oprez.

Unatoč tomu, predizborne anekte pokazuju da bi Erdoganova stranka AKP trebala zadržati prednost i osvojiti između 35 i 40 posto glasova iako tri četvrtine posto ispitanika vjeruju da u optužbama za korupciju ima istine.

Najvažnija i najzanimljivija utrka vodi se u gradovima Istanbulu i Ankari, gdje su kandidati oporbe i AKP-a gotovo izjednačeni.

Osnivač i vođa AKP-a Erdogan je u tri premijerska mandata transformirao Tursku popunivši vojni vrh svojim ljudima, ali je omogućio i kontinuirani gospodarski rast.

Lokalni izbori bit će prvi konkretan ispit premijerove popularnosti od protuvladinih prosvjeda ljeti 2013. početih zbog planiranog rušenja jedne od posljednjih zelenih oaza u Istanbulu, no koji su ubrzo prerasli u masovno iskazivanje nezadovoljstva Erdoganovom autoritarnom vladavinom i zahvatili cijelu Tursku.

Sporni zakon koji uspostavlja čvršću političku kontrolu nad postupkom imenovanja sudaca te zakon o ograničenju korištenja interneta doneseni u veljači tumače se kao Erdoganovi napori da uzde vlasti još čvršće stegne u svojim rukama.