Interes je Europske unije da Turska napreduje prema članstvu, no ulazak mnogo manjih zemalja jugoistočne Europe ne bi promijenio odnose i strukturu EU-a, ali bi bio bitan za stabilnost regije, rekla je u subotu šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić u Ateni u završnoj izjavi sa sastanka Gymnich u Ateni.

Drugog, završnog dana neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Gymnich formatu, održanog u glavnome gradu Grčke koja trenutačno predsjedava EU-om, ministri vanjskih poslova EU-a razgovarali su s kolegama iz zemalja kandidata za članstvo: Turske, Crne Gore, Makedonije i Srbije.

Turska je vrlo važan partner EU-a i vrlo važna zemlja kandidat za članstvo i "interes je EU-a da (Turska) napreduje prema ispunjavanju kriterija za članstvo", rekla je hrvatska ministrica. Međutim, svojom veličinom i važnošću Turska je zasebna kategorija u odnosu na neposredno susjedstvo.

Zemlje jugoistočne Europe "su mnogo manje i njihov ulazak u EU ne bi de facto promijenio odnose i strukturu EU-a, ne bi bitno utjecao, ali bi s druge strane njihovo udovoljavanje kriterija i kvalificiranje za članstvo bitno utjecalo na stabilnost jugoistoka Europe", rekla je Pusić.

Hrvatska ministrica zauzima se za specifičan pristup prema Bosni i Hercegovini kao budućoj kandidatkinji za članstvo u EU-u i taj je prijedlog ponovila i u Ateni.

Pusić zagovara novi pristup EU-a prema BiH, prema kojem bi se ona pitanja koja su pred tu zemlju postavljena kao uvjet za početak pristupnog procesa rješavala unutar posebno dizajniranog procesa. Tako bi se, primjerice, provedba presude 'Sejdić-Finci' mogla rješavati kroz posebno poglavlje u pregovorima, a ustavne promjene i promjene izbornog zakona mogle bi postati sastavni dio obveza iz pristupnog procesa.

U tom smislu, kriteriji za članstvo koje BiH treba ispuniti "ne bi se snižavali, već upravo obrnuto, jer to bi bilo kontraproduktivno", rekla je Pusić u Ateni.

Hrvatska i niz drugih članica EU-a zauzele su se da se Albaniji dodijeli kandidacijski status, a o tome će se, kao i o BiH, više raspravljati i odlučivati u lipnju na formalnom sastanku, na Europskom vijeću za vanjske poslove, kazala je.

Prvog dana Gymnicha razgovaralo se o stanju u Siriji i Ukrajini, no prevladala je Ukrajina zbog aktualne krize nastale svrgavanjem predsjednika Viktora Janukoviča i ruskom aneksijom Krima.

"Svi su se suglasili da je ponašanje Ruske Federacije u Ukrajini i ulaska na Krim za zemlje EU-a neprihvatljiva (činjenica), no istodobno je Ruska Federacija vrlo važna zemlja za zemlje EU-a", sažela je Pusić temelj ukrajinsko-rusko-europske krize.

"Svi su zainteresirani za ostavljanje otvorenih komunikacijskih kanala s Rusijom, ali u ovom trenutku nitko nije siguran na koji način Rusija vidi taj odnos", kazala je Pusić.

Ministri su se suglasili da je najvažnije u ovom trenutku omogućiti da Ukrajina sama bude uspješna zemlja i u tom smislu bilo je riječi o ekonomskoj i financijskoj pomoći Ukrajini.

"To će slijediti vrlo brzo i de facto je na neki način već u akciji", rekla je Pusić.

Kriza u Ukrajini ne smije zasjeniti brigu za stanje u Siriji gdje je humanitarno stanje sve dramatičnije, suglasili su se ministri koji su i o toj temi razgovarali u Ateni.

Subotnji sastanak bio je posvećen i odnosima EU-a sa strateškim partnerima, koji su podijeljeni u nekoliko kategorija, a to su Sjedinjene Države s jedne, a Kina i Rusija s druge strane, te kategorija brzorastućih gospodarstva poznatih kao BRICS (među kojima su i Indija, Brazil i Južnoafrička Republika).

"Te zemlje ne percipiraju se dovoljno jasno i dovoljno snažno kao bitni čimbenici u budućem svjetskom poretku pa već i danas u gospodarskom poretku svijeta", rekla je Pusić.