400 milijuna Europljana krajem svibnja odlučivat će o novom sastavu Europskog parlamenta. Ovo su prvi izbori po novim pravilima s većim utjecajem Europskog parlamenta odakle se trude potaknuti građane na što veće sudjelovanje, jer, kažu da je ovaj puta drugačije.

Da izbori za Europski parlament u pojedinim članicama previše ne zanimaju građane i nije neka novost, a ususret ovogodišnjima europska administracija nastoji promovirati kako su ovi drugačiji u političkom smislu. Ističe se povećanje uloge Europskog parlamenta u donošenju odluka, kontroli problematičnih sektora, ali i činjenici da će šefa komisije izabrati građani među kandidatima koje će predložiti političke grupacije EP . Glasnogovornik Europskog parlamena Jaume Duch Guillot.

„Sada političke grupe predlažu svog kandidata za predsjednika Komisije. Europski izbori postaju normalni izbori prepoznatljivi od građana zato što su bliži onome što činimo kada imamo izbore na nacionalnoj razini." Profesor Richard Griffits sa nizozemskog sveučilišta u Leidenu govoreći o motivaciji građana za izlazak na izbore, posebno mladih, te predstavljanju tema i njihova značaja za život građana, zamjera političarima da su nejasni i s visoka gledaju na svakodnevicu, pa se stoga lakše probiti populistima i raznim radikalnim opcijama. Kaže da su mladi do 30 godina jako europski orjentirani , ali ih ne zanima politika, jer ne vide kako problemi koji se raspravljaju utječu na život u njihovim zemljama.

"Pojednostavnite poruku i prestanite se nabacivati brojkama, prestanite se nabacivati sporazumima i počnite govoriti jezikom, koji ljudi razumiju. Neka vam ekonomisti prevedu brojke u nešto konkretno, oni to stalno rade. Prevedite i učinite nešto od toga, jer ljudi to razumiju. Ako ne povežemo činjenice onda će ljudi, koji govore običnim jezikom iako netočno, će uzeti glasove." Što se tiče tema u Hrvatskoj, ali i ostalim EU članicama iz bivšeg komunističkog lagera građane i dalje najbolje motiviraju ideološke rasprave i podjele na uniforme djedova. Profesor Griffits predviđa da bi izborima mogle dominirati teme koje je na površinu izbacila kriza ,poput eura drugih sveprisutnijih.

„Jedna će biti migracije jer je povezana s velikom nezaposlenošću. I ljudi su uplašeni, a kada su uplašeni brinu se za radna mjesta. Radna mjesta će biti veliko pitanje, mislim da će ona i platiti cijenu za spašavanje eura." Što se tiče tijeka u slaganju europske vlasti nakon izbora 1. 7 očekuje se prva plenarna sjednica novog saziva, zatim sljede dogovori i ljeto, a u najboljem slučaju nasljednik Barrosa, odnosno šef europske vlade mogao bi zasjesti u ured 1. studenog. Svaka odgoda u formiranju novih europskih institucija, vjerojatno bi pridonijela padu u naklonosti prema njima kod krizom pritisnutih europljana.