Nakon zatvaranja biračkih mjesta, 48-godišnji 'kralj čokolade' Porošenko dobio bi 55,9 posto glasova

Na ukrajinskim predsjedničkim izborima Petro Porošenko mogao bi već u prvome krugu dobiti apsolutnu većinu glasova, predviđaju izlazne ankete, piše HRT

Po njima, nakon zatvaranja biračkih mjesta, 48-godišnji 'kralj čokolade' Porošenko dobio bi 55,9 posto glasova, što je znatno više od bivše premijerke Julije Timošenko koja bi bila druga s 12,9 posto glasova. Potvrde li se ti rezultati sutra, neće biti potrebe za lipanjskim drugim krugom izbora. Mogućnost pogreške izlaznih anketa je 3,5 posto.

Uvjeravam vas da predsjednika Ukrajine ne biraju ni zapadni ni istočni čelnici, nego narod ove zemlje. Velik odaziv dokaz je da su se Ukrajinci odlučili za svoj izbor. Samo teroristi ne shvaćaju da ljudi imaju pravo glasovati pa automatskim puškama onemogućavaju pristup biralištima u nekim područjima, izjavio je danas predsjednički kandidat Petro Porošenko.

Danas sam glasovala za europsku Ukrajinu koja može promijeniti život svakog Ukrajinca. Takva, europska Ukrajina znači mir i pravdu u našoj zemlji. Sigurna sam da Ukrajina može biti snažna, sretna i bogata ako postane dio Europske unije, poručila je kandidatkinja Julija Timošenko.

36 milijuna Ukrajinaca s pravom glasa mogli su birati novog predsjednika na izborima ključnima za opstanak zemlje suočene s pobunom proruskih separatista na istoku. Glasovanje je počelo u 8 sati po mjesnom, odnosno u 7 po srednjoeuropskom vremenu u toj bivšoj sovjetskoj republici s 45 milijuna ljudi, a zatvorena 12 sati poslije.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da predsjednički izbori protječu uz izgrede na istoku zemlje, koji je pod nadzorom proruskih separatista, gdje je onemogućeno glasovanje na nekim biralištima te uništavan ili oduziman materijal izbornim povjerenstvima, prenosi ukrajinski Kijev Post.

Do podneva je stiglo 19 prijava izgreda, kazao je savjetnik ministra unutarnjih poslova Stanislav Rečinski na konferenciji za novinare u Kijevu. Objasnio je da se najvećim dijelom radi o izgredima u Donjecku i Luhansku gdje su nepoznate osobe uništavale ili oduzimale materijale izbornih povjerenstava te tražile zatvaranje birališta.

Europski promatrači uglavnom su se povukli iz pokrajine Donjecka gdje se, kako navode, provodi kampanja terora protiv ukrajinskih dužnosnika.

Doneck i Lugansk dvije su regije u kojima su proruske snage proglasile "neovisne republike" nakon nedavnih referenduma o odcjepljenju od Ukrajine.

Pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala u ožujku i gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Privremenoj prozapadno orijentiranoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje.

Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji. Izbore prati gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzire ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD-a, koji je za provedbu ukrajinskih izbora izdvojio 11,4 milijuna dolara.

Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samoga grada. Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom krugu, drugi će se održati 8. lipnja.

HRT