Hrvatska je jako zadovoljna svojim argumentima i dokazima u usmenoj raspravi u sporu o granici sa Slovenijom na arbitražnom sudu u Den Haagu i uvjerena je da će presuda biti u skladu s arbitražnim sporazumom, izjavila je u petak Andreja Metelko-Zgombić, pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova i članica hrvatskog stručnog tima.

 

Usmena rasprava posljednji je dio postupka arbitraže koju su Hrvatska i Slovenija izabrale kao sredstvo mirnog rješavanja spora o granici, sklopivši 4. studenog 2009. Sporazum o arbitraži. Rasprava se odvijala od 2. do 13. lipnja iza zatvorenih vrata suda u Den Haagu, a prethodila su joj tri kruga razmjene pisanih podnesaka i podnošenja tih podnesaka Stalnom arbitražnom sudu, od veljače 2013. do ožujka 2014.

"Mi smo jako zadovoljni kako smo pred arbitražnim sudom koji odlučuje o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije u dva kruga izlaganja tijekom usmene rasprave predočili naše argumente i ponudili brojne dokaze...uvjereni smo da će sud prilikom utvrđivanju granice na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije primijeniti međunarodno pravo, dok će se o obliku komunikacije između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda voditi međunarodnim pravom te načelima dobrosusjedskih odnosa i pravičnosti", kazala je za Hinu Metelko-Zgombić.

"Imamo puno povjerenje u iskustvo, ugled i nepristranost sudaca i samog arbitražnog suda", dodala je Metelko-Zgombić.

Po arbitražnom sporazumu, sud će odlučivati o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. Arbitražni sud primjenjuje pravila i načela međunarodnoga prava kada je riječ o razgraničenju na kopnu i na moru, a o ostalim pitanjima koja su u nadležnosti arbitražnog suda odlučuje u skladu s međunarodnim pravom, pravičnošću i načelom dobrosusjedskih odnosa u svrhu postizanja poštenog i pravednog rezultata, uključujući i sve relevantne okolnosti.

Kratki prikaz izlaganja stranaka tajništvo suda će objaviti u ponedjeljak i tada će ukratko biti iznesen tijek arbitražnog postupka te će biti vidljivi neki elementi koji se odnose na zahtjeve strana u postupku. Javnost će sa svim detaljima arbitražnog postupka biti upoznata nakon presude suda, objasnila je Metelko-Zgombić.

Presudu arbitražnog suda, koja je obvezujuća, treba očekivati potkraj ove ili početkom sljedeće godine.

Hrvatska strana ne krije zadovoljstvo svojim istupom pred arbitražnim sudom, kojem se uvodno obratila i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

"Očekujem ishod koji je u skladu s arbitražnim sporazumom o utvrđivanju granice na kopnu i moru između Hrvatske i Slovenije temeljem međunaronog prava, a o obliku komunikacije između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda temeljem međunarodnog prava, dobrosusjedskih odnosa i pravičnosti", rekla je Pusić prošlog petka govoreći o očekivanjima Hrvatske od suda.

Slovenska strana također vjeruje u snagu svojih argumenata i vrlo je optimistična glede ishoda arbitražnog postupka.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec potvrdio je prije dva dana da je Slovenija na arbitraži išla s maksimalističkim zahtjevom i zatražila cijelu Savudrijsku valu (Piranski zaljev) te izrazio optimizam u pogledu svog nastupa pred arbitražnim sucima ocijenivši da je slovenska argumentacija "izuzetno pravno uvjerljiva".

Hrvatsku je pred arbitražnim sudom predstavljao tim stručnjaka koji su radili na izradi svih pisanih podnesaka. Hrvatsko izaslanstvo predvodile su zastupnica Maja Seršić, predstojnica katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i suzastupnica Andreja Metelko-Zgombić, pomoćnica ministrice vanjskih i europskih poslova. Pored njih Hrvatsku su u ovom sporu, kao odvjetnici i savjetnici, zastupali James Crawford, Philippe Sands, Paul S. Reichler, Andrew B. Loewenstein, Zachary Douglas i Davor Vidas.

Arbitražni sud temeljem dogovora Hrvatske i Slovenije sastavljen je od petorice članova: uz predsjednika Gilberta Guillaumea, imenovani su još Bruno Simma i Vaughan Lowe, a strane u sporu imenovale se i svaka svojeg suca, Hrvatska Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekoleca.