Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas na komemoraciji u povodu stogodišnjice Prvog svjetskog rata kako se nada da je došlo vrijeme da 21. stoljeće bude vrijeme mira, priključujući se tako apelima za mir i da se ne dozvoli ponavljanje zla kakav je rat.

"Možemo i moramo imati snage da našu budućnost zajednički gradimo na načelima mira, međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti", rekao je Josipović u Hrvatskom državom arhivu u Zagrebu. Posebno je apostrofirao ulogu političara, odnosno onih koji se bave politikom i društvom.

"Naša je zadaća da ne dozvolimo da se novi ratovi rode i nema važnije zadaće od te", poručio je predsjednik Republike.

Upozorio je na pogubnost rata i posljedica što ih ratovi nose.

"Ratovi su sjene koje stalno prate ljude, prate ih generacijama, posebno one koji su sudjelovali u ratu ili nekoga izgubili", rekao je Josipović.

Za Prvi svjetski rat kaže da je po svom opsegu, brutalnosti i posljedicama bio među najznačajnijim događajima u povijesti. Značajno je, ističe, odredio sudbinu svijeta i Hrvatske, u njemu su nestala carstva, raspale se stare strukture, stvorile nove države, prevladalo načelo samoodređenja naroda.

Prvi svjetski rat nije proizveo samo ogromne žrtve i ozbiljne političke posljedice, donio je i novosti u poimanju države i društva, prava i odgovornosti političara, naglasio je predsjednik podsjetivši da se nakon tog rata prvi put sudilo za ratni zločin.

Josipović je podsjetio da su s ovog područja mnogi bili u austro-ugarskoj vojci, da su stradali, da je bilo i onih, "poput kardinala Stepinca, koji su ratovali kao dragovoljci na drugoj strani" - Srbije.

I moj je djed bio u ratu, vratio se živ, rekao je Josipović.

Ministar hrvatskih branitelja, premijerov izaslanik, Predrag Matić također apelira za mir i da se ratno zlo nikada ne dogodi.

Poziva da se žrtve nikada ne zaborave, da se znanosti stvore uvjeti da istraži ratne sukobe. Bez toga prijeti opasnost da se ponove, rekao je Matić.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnik Goran Beus Richemberg, upozorava na strašni "saldo" četverogodišnjeg ratnog sukoba. Poginulo je 17 milijuna ljudi, 20 milijuna je ranjeno i oskaćeno, materijalna je šteta bila ogromna.

Hrvatska i Hrvati, kaže Beus, tim su ratom dovedeni u nove povijesne i političke okolnosti, pretrpjeli su velike ljudske gubitke, stradali su na brojnim bojištima.

Nama koji smo preživjeli Domovinski rat obveza je da generacijama koje dolaze baštinimo mir i mirotvorstvo, da ih naučimo kako da ih sačuvaju, rekao je zastupnik.

Da poruke i posljedice rata treba pamtiti smatra i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Kao posljedica ratova, političkih, vjerskih i drugih netrpeljivosti danas je u svijetu u izbjeglištvu preko 50 milijuna ljudi, upozorila je Zlatar Violić.