Politika

Ciljevi

ORaH za održivu energetsku i transportnu strategiju

ORaH za održivu energetsku i transportnu strategiju

Realizacijom održive energetske strategije Hrvatska će postati energetski neovisnija, ostvarit će stabilan porast BDP-a i otvarati nova radna mjesta

Predsjednica ORaH-a Mirela Holy i zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec predstavili su danas smjernice politika iz sektora energetike i transporta te stranke, ističući kako se mora iskoristiti "Europa 2020 - europska strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj".

Realizacijom održive energetske strategije Hrvatska će postati energetski neovisnija, ostvarit će stabilan porast BDP-a i otvarati nova radna mjesta. Razvoj novih tehnologija u području energetike i prometa ključna su komponenta uspješne održive energetske politike, poručila je Holy.

Ciljevi ORaH-ova programa za energetiku i transport odnose se na reformu javne uprave, restrukturiranje državnih poduzeća i sustava državnih agencija za povećanje konkurentnosti, usklađivanje postojećih strateških dokumenata prema nisko-ugljičnom razvoju svakog sektora, povećanje energetske neovisnosti Hrvatske korištenjem obnovljivih izvora energije, te ostvarenje ciljeva EU u ograničavanju emisija.

Investicije izostale ili se pokušavaju nametnuti projekti

"Investicije u elektroenergetski sustav su izostale ili se pokušavaju nametnuti projekti koji ugrožavaju nisko-ugljični razvoj gospodarstva. Zastarjele termoelektrane u vlasništvu HEP-a nisu konkurentne na tržištu električne energije pa s malim godišnjim brojem radnih sati stvaraju velike gubitke", rekao je Škrlec.

Umjesto da se te lokacije iskoriste za projekte modernih plinskih elektrana, forsiraju se projekti termolektrana na uvozni ugljen, poput TE Plomin C i TE Ploče. Alternativna rješenja koja su okolišno povoljnija i koriste domaće resurse, kontinuirano se ignoriraju, kaže Škrlec.

Za privatne projekte, koji su konkurencija HEP-ovim, postavljaju se administrativne i tehničke prepreke kako bi se obeshrabrili investitori, tvrdi Škrlec.

"Dok cijela EU razvija tehnologije Smart Grida, u Hrvatskoj ne postoje službene smjernice razvoja elektroenergetskog sustava u smjeru naprednih energetskih mreža", istaknuo je Škrlec.

Dodao je kako pokrenuta istraživanja nafte i plina u Jadranu ne uzimaju u obzir rizike za turizam u slučaju da istraživanja potvrde komercijalno isplative zalihe.

"Način dodjele koncesija za istraživanje i eksploataciju, i to ne samo u morskom pojasu nego i na kopnu, dovode u pitanje nacionalni interes, jer Hrvatskoj osiguravaju samo rentu za eksploataciju, a ne doprinose direktno energetskoj neovisnosti i sigurnosti opskrbe", ustvrdio je Škrlec.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.