"Nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel u srpnju u Dubrovniku sudjelovala na susretu šefova država i vlada zemalja zapadnog Balkana u sklopu procesa Brdo-Brijuni, sada će zajednički s ministrom gospodarstva Siegmarom Gabrielom i ministrom vanjskih poslova Frank-Walterom Steinmeierom ugostiti šefove vlada, ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva šest zemalja zapadnog Balkana te i Hrvatske i Slovenije", stoji u priopćenju njemačke savezne vlade.

Hrvatsko izaslanstvo u Berlinu predvodit će premijer Zoran Milanović.

Svrha te inicijative je, kako nadalje stoji u priopćenju, u razdoblju od nekoliko godina uhvatiti se u koštac s otvorenim pitanjima u regiji i dati nove impulse koji bi vodili rješavanju tih otvorenih pitanja.

"Pritom se prije svega radi o jačanju i podršci međusobne suradnje zemalja u regiji", stoji u priopćenju. Na konferenciji će također biti riječi i o približavanju Europi, kako politički tako i gospodarski, ali s posebnom pozornošću na pitanje pravne države. Pritom je ponovljen dosadašnji njemački stav o približavanju zemalja regije Europskoj uniji. "Njemačka stoji iza obećanja glede europske perspektive za sve zemlje zapadnog Balkana", stoji u priopćenju.

Konferencija počinje ujutro sastankom resornih ministara u Ministarstvu gospodarstva na kojem će, nakon uvodne riječi njemačkog vicekancelara i ministra gospodarstva Siegmara Gabriela, biti održane dvije rasprave o temi "Energija, tehnologija i infrastruktura - gospodarska suradnja u regiji" te "Poticanje zapošljavanja, srednjeg poduzetništva te investicija".

Popodne njemačka kancelarka u svom uredu na radnom sastanku prima predsjednike država i vlada zapadnog Balkana te i Austrije, Hrvatske i Slovenije.

Ministre vanjskih poslova primit će njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.

Navečer je na programu radna večera u nazočnosti predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, čime se i završava jednodnevna konferencija.

Hrvatsku će osim Milanovića na konferenciji predstavljati prva potpredsjednica vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić, koja će biti na sastanku ministara vanjskih poslova, te ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je u najavi konferencije rekao da je ovo odlična prilika da se Hrvatska predstavi kao energetski i gospodarski lider u regiji i privuče strana ulaganja te da s njemačkim tvrtkama razgovara o realizaciji projekata poput LNG-a, eksploatacije nafte i plina u Jadranu i na kopnu, te novih projekata HEP-a.

Uoči konferencije, Bavarska radio-televizija ustvrdila je kako se konferencija održava u trenutku kada je građanima Njemačke dosta proširenja i kada se zemlje zapadnog Balkana spominju uglavnom u negativnom kontekstu vezanim uz ogroman porast broja potražitelja azila iz ovih zemalja.

"Nade svih zemalja Balkana su usredotočene na gospodarski najjaču zemlju Europske unije. Angela Merkel je svjesna toga da obećanje ovim zemljama o ulasku u Europsku uniju birače kod kuće zastrašuje. No ni Njemačka se ne angažira bez primisli na vlastitu korist. Balkanski ratovi ne leže tako davno u prošlosti, a gospodarski gledano ulazak tih zemalja u Europsku uniju pruža mogućnosti za investiranje i otvaranje novih tržišta. Na kraju krajeva se radi i o strateškoj odluci stvaranja konkurencije utjecaju Rusije, Turske i nekih arapskih zemalja na zemlje u regiji", zaključuje Bayerische Rundfunk.

Tri dana prije berlinskog skupa premijer Milanović je u Cavtatu ugostio kolege iz Albanije, BiH i Crne Gore, Edija Ramu, Vjekoslava Bevandu i Mila Đukanovića. Razgovaralo se o suradnji i mogućim zajedničkim projektima, a posebna je pozornost posvećena budućoj Jadransko-jonskoj autocesti. "Projekt jadransko-jonske autoceste zajednički je interes svih četiriju država koji još uvijek nije ostvaren, a važan je i za Hrvatsku kao jedan kontinuitet pravca koji povezuje ovu regiju i za Crnu Goru i za Albaniju, i za BiH, ali i za Kosovo", kazao je Milanović po završetku radnog sastanka.

Pažnju medija posebno je privukla navodna odluka da buduća Jadransko-jonska autocesta od Ploča prema jugu najvećim dijelom prolazi kroz BiH, odnosno istočnom Hercegovinom, i tako zaobiđe Dubrovnik. Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić u srijedu je potvrdio da takva suglasnost postoji. Dubrovačko zaleđe i sam Dubrovnik u tom bi slučaju s autocestom bili povezani posebnim odvojcima. No hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je u srijedu kako će se na pitanje kuda će prolaziti trasa Jadransko-jonska autocesta moći odgovoriti tek za petnaestak godina, nakon što budu provedene sve studije izvedivosti, zaštite okoliša i druge.