Unatoč zahtjevu Hrvatskog novinarskog društva, kazneno djelo sramoćenja ipak ostaje u Kaznenom zakonu. Doduše, u ublaženoj varijanti kako se iz Vlade i najavljivalo, no svejedno uz negodovanje struke. Uvreda i kleveta ostaju nepromijenjene.

Godinu i pol dana otkako je uvedeno u Kazneni zakon, sramoćenje je dobilo precizniju definiciju. Sankcionirali bi se samo najteži oblici. Ako je, pak, počinjeno u javnome interesu, prema predloženim zakonskim izmjenama, ubuduće se neće smatrati kaznenim djelom, pojasnio je ovog tjedna u Saboru ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

"Zato ono što ovdje predlažemo je zapravo uvođenje instituta isključenja protupravnosti za uvredu i za djelo teškog sramoćenja ako je počinjeno u javnom interesu iz drugog opravdanog razloga, a počinjeno je kroz umjetničko djelo, javnu raspravu, društveni rad, novinarsko istraživanje i tako dalje. Dakle, u tom slučaju nema kaznenog djela" pobrojao je Miljenić.

E sad što jest ili nije javni interes, prepušteno je slobodnoj procjeni suda. Za struku to je dodatni problem, govori predsjednik HND-a Zdenko Duka za MS.

''Problem je u tome što sud i suci vrlo često tumače javni interes na način na koji ga ne tumače ne samo novinari, nego i sama javnost. Dakle, tu je problem, i u toj praksi. Još jednom napominjem. To je potpuno novo kazneno djelo za kojeg nije imalo uopće razloga da se uvodi u KZ'', ističe Duka.

Sporno struci jednako je sporno oporbi, ali i HNS-u. Igor Kolman i HDSSB-ov Josip Salapić.

 

''Pogotovo jer i dalje imamo uvredu i klevetu kao, da se tako nestručno izrazim, kao temeljna kaznena djela protiv časti i ugleda'' podsjetio je Kolman.

''Sami ste spomenuli problem utvrđivanje što je to javni interes. Dakle, dajemo sucima, sudovima na volju, vjerujemo u čvrstinu suda i sudaca koji sude u postupku neovisno, ali smo i svjedoci problema u sudstvu, ima i tu svega i svačega, ta procjena javnog interesa u određenim slučajevima može biti opasna, prije svega za opterećenje sudova.", rekao je Salapić.

Bojazan je sasvim razumljiva zna li se da je prva 'žrtva' sramoćenja pala zbog napisa o pretakanju javnog novca na račun jedne privatne poliklinike. No presuda novinarki Slavici Lukić ljetos je ukinuta odlukom višeg suda. Rekao je da to uopće nisu činjenične tvrdnje pa njima uopće ne može biti počinjeno kd sramoćenja, nego eventualno može biti kd uvrede, jer se to kd čini mišljenjem odnosno vrijednosnim sudovima.

HND je već upozoravao da će ovako zamišljene zakonske izmjene, budu li na koncu i usvojene, nastaviti štititi moćnike, nauštrb medijskih i novinarskih sloboda te kvalitenog novinarstva, važnih za zemlje koje se žele smatrati demokratskom. Ipak, u traženju pune dekriminalizacije kaznenih djela protiv časti i ugleda - i sramoćenja i uvrede i klevete, prvo je prioritet, poručuje predsjednik HND-a.

''To je sada prvo čitanje. Dakle, stvar još nije gotova, ali nažalost vidim da to ide u krivom smjeru. Tu imamo i podršku niza različitih organizacija koje štite novinare i ljuska prava inače. Tako da se nadam da ovo ipak nije konačno rješenje i da će sramoćenje izbaciti''.

Bude li suprotno, Hrvatska će se teško bez sramoćenja dičiti zaštitom medijskih sloboda. Je li vlast propustila priliku za pomak na bolje? Evo što misli odvjetnica Vesna Alaburić.

''Najnovije izmjene KZ-a, ukoliko doista bude izglasana ona verzija o kojoj smo svi informirani, predstavljat će određeno poboljšanje u odnosu na postojeće rješenje. Dakle, proširit će na neki način granice slobode govora. Ali to još uvijek neće biti dosegnute granice slobode govora kakve smo imali po starom KZ-u. Utoliko mi je žao što nismo iskoristili priliku barem vratiti se na razinu slobode govore koju smo imali po starom zakonu'', rekla je Alaburić za MS.