Dilma Rousseff i Marina Silva dobro se poznaju, bile su članice iste stranke i ministrice u istoj vladi, ali će u nedjelju na brazilskim predsjedničkim izborima biti žestoke suparnice. 

Ekonomistica i aktualna predsjednica Rousseff (66) i aktivistica za zaštitu okoliša Silva (56) nikad nisu bile prijateljice, a nakon ove predizborne kampanje teško da će to i postati. Zajedno su bile u vladi bivšeg predsjednika Lule da Silve, Rousseff kao ministrica energetike, a Silva zaštite okoliša. Na sjednicama kabineta često su se sukobljavale, a nezadovoljstvo politikom vladajuće Radničke stranke nagnalo je Silvu da 2008. napusti vladu, a godinu potom i stranku.

 

Odluka u drugom krugu

 

Brazilci u nedjelju izlaze na prvi krug predsjedničkih izbora, a njihov će izbor, iako se rasplet očekuje tek u drugom krugu, imati važne posljedice na domaću, regionalnu i međunarodnu politiku i ekonomsko okruženje.

Ukupno 142,8 milijuna glasača pokušat će 5. listopada odlučiti o novoj predsjednici sedme ekonomije svijeta, ali vrlo je izvjesno da će se Rousseff i Silva, sada članice socijalista, treće po snazi brazilske stranke, morati u drugi krug 26. listopada.

Do prije koji mjesec očekivalo se da će aktualna šefica države bez puno problema osvojiti drugi mandat, sve dok se nesretnom igrom slučaja u kampanji nije pojavila Marina Silva.

Borbena zaštitnica okoliša bila je isprva potpredsjednička kandidatkinja na listiću Eduarda Camposa, čelnika brazilskih socijalista. Campos je 13. kolovoza poginuo u zrakoplovnoj nesreći. Silva je morala uskočiti na njegovo mjesto i, što zbog sentimenta, što zbog svojih sposobnosti, vrlo brzo stekla veliku popularnost i čak i prestigla Rousseff u anketama.

Predsjednički je tabor krenuo u protuofenzivu, koji su brazilski mediji opisali kao "blitzkrieg", pa je Roussef zadnjih tjedana vratila prednost.

Po posljednjim anketama, Rousseff bi u prvom krugu mogla dobiti oko 40, a Silva 27 posto glasova. Na trećem mjestu je socijaldemokrat Aecio Neves s 18 posto. U igri je još osam kandidata, ali njihovi su postoci zanemarivi. U pretpostavljenom drugom krugu, Rousseff u zadnjim anketama u prosjeku ima pet do šest posto prednosti.

 

Od ekonomskog procvata do recesije

 

U posljednjih deset godina, Brazil se uzdigao kao važan i utjecajan čimbenik u kontekstu međunarodnih odnosa i globalnog ekonomskog rasta.

Brazil je najveća latinskoamerička ekonomija i tržište, ključni tamošnji igrač u međunarodnoj areni. Peta je najveća zemlja svijeta, sedma najjača svjetska ekonomija i zemlja koja zauzima gotovo polovicu južnoameričkog kontinenta.

Rousseff (66), koju neki nazivaju južnoameričkom Angelom Merkel, izabrana je 2010. na valu euforije potaknute odličnim rezultatima iz osmogodišnje vladavine predsjednika Lule da Silve u kojima je Brazil upoznao ekonomski procvat i pomogao milijunima Brazilaca da se izvuku iz siromaštva.

"Sretna sam, kao što sam bila rijetko u svom životu, jer mi je povijest dala šansu da budem prva žena koja će voditi Brazil", rekla je Rousseff 1. siječnja 2011., primajući predsjedničku lentu iz Lulinih ruku. "Naslijediti predsjednika Lulu je izazov: znat ću ga cijeniti".

Međutim, u cipele Lule da Silve, koji je i danas najpopularniji brazilski političar, nije bilo lako uskočiti. Karizmu svog mentora nije mogla naslijediti.

Nije prošlo dugo i tamni oblaci počeli su se nadvijati nad brazilskom ekonomijom. Kriza je zakočila rast dok su inflacijski pritisci povećavali troškove života.

Vjerodostojnost gospodarske politike aktualne administracije dodatno je pogođena prošli mjesec potvrdom da je zemlja ušla u recesiju. Niži srednji sloj, nastao u Lulinim mandatima, pokazuje frustraciju zbog rastućih troškova života i političke korupcije.

Po analitičaru Reinalu Meirellesu, mnogi su frustrirani jer im životni standard nije nastavio rasti kao pod Lulom, dok istovremeno cijene rastu, a kupovna moć pada.

"Dilma stoji pred izazovom obnove brazilskog sna. Lula je, zahvaljujući karizmi i ekonomskom rastu, uspio uspostaviti emotivnu vezu s narodom, što Dilma ne uspijeva", dodaje Meirelles.

Rousseff se već suočila s prosvjedima milijun ljudi koji su izašli na ulice u lipnju 2013. kako bi prosvjedovali zbog golemih ulaganja u Svjetsko nogometno prvenstvo, dok su istodobno javne službe u državi u jadnom stanju. Prosvjednici su optuživali političke elite da su neučinkovite, korumpirane i nesposobne organizirati zdravstveni, obrazovni i prometni sustav na razini razvijene zemlje kakva bi Brazil htio biti.

 

Rousseff vs. Silva

 

Opisati zadnje tjedne prije izbora kao dramatične bilo bi vrlo blago, ocjenjuje Economist, a scenarij je ovaj puta bez obzira na istraživanja javnog mnijenja koja joj daju prednost, za Rousseff manje ružičast nego prije četiri godine.

Birači sada imaju alternativu.

Mogu ponovno izabrati aktualnu predsjednicu, kći bugarskog useljenika koju zovu željeznom damom, diplomiranu ekonomisticu proizašlu iz srednje klase koja je bila zatvorena i mučena za vrijeme vojne diktature osamdesetih godina. Rousseff je stroga žena kojoj borba nije strana, što je dokazala 2009. svladavši rak limfnih žlijezda i spremna je hvatiti se u koštac s ekomskim problemima. Predana je ljevičarka Radničke stranke, koja je školovanje počela u katoličkoj školi i kasnije postala marksistica.

Ali mogu i okrenuti stranicu i odlučiti se za Silvu, čiji život daje 'materijala' za scenarij holivudskog filma. Crnkinja rođena u Amazoniji, kao jedno od jedanaestero djece siromašnog radnika u šumama kaučukovca, djetinjstvo je provela u slamu i naučila čitati s tek 16 godina. Radila je kao služavka prije nego li se izdigla iz siromaštva i uspjela postati najmlađa brazilska senatorica i potom ministrica okoliša. Sa šest godina preživjela je teško trovanje živom, a kasnije i hepatitis, malariju i lišmaniozu. Zbog spomenutog trovanja razvila je izuzetno jake alergije i ne smije jesti meso i plodove mora, piti gazirana i alkoholna pića, koristiti parfeme i šminku.

Pobjeda Silve okončala bi dva desetljeća dominacije u kojima su se na vlasti izmjenjivali Radnička i Socijaldemokratska stranka.

Iako nema snažnu stranačku bazu, Silva privlači veliki broj nezadovoljnika sadašnjom politikom. "U demokraciji, nitko ne može vladati bez stranke", odgovara Rousseff.

Izbore napeto prate mnogi investitori koji bi željeli da Silva prekine 12-godišnju vladavinu Radničke stranke, a dio ulagača okrivljuje politiku aktualne predsjednice za stagnaciju u Brazilu. Oni preferiraju Silvu, koja se zauzima za plutajući tečaj i minimalne državne intervencije u ekonomiju, pred financijskim intervencionizmom i uvođenjem mehanizama za kontrolu cijena što zagovara Rousseff.

"Vratit ćemo ekonomsku stabilnost koja se izgubila pod sadašnjom vladom. Održat ćemo i produbiti socijalnu uključivost koja je počela pod Lulom - a kojoj danas prijeti povratak inflacije, visokih kamata i slabi rast", obećala je Silva.

Obje tvrde da su spremne voditi Brazil, a u zemlji s 202 milijuna stanovnika, od kojih petina živi ispod granice siromaštva, izazova im neće nedostajati.