Predsjednički kandidat Ivo Josipović izjavio je u nedjelju kako će i antifašizam i Domovinski rat zauvijek ostati u Ustavu RH, istaknuvši da je antifašizam povijesna tekovina hrvatske države, a Domovinski rat neposredni temelj državnosti.

Josipović se u Maksimiru družio s građanima, u organizaciji SDP-ovog ogranka, a novinari su ga pitali za komentar programa koji je danas predstavio njegov protukandidat na predsjedničkim izborima Milan Kujundžić, koji navodi da u preambuli Ustava više nema potrebe pozivati se na izvorišne osnove iz daljnje prošlosti, među njima i na ZAVNOH, te da je temelj državnosti Domovinski rat.

"Ne bih se upuštao u komentar njegova programa, to je njegova stvara, reći ću samo da je Domovinski rat i danas u Ustavu; prema tome ništa on to novoga neće unijeti, a kad je riječ o antifašizmu - to je naša tekovina, povijesna tekovina hrvatske države i ona će zauvijek ostati u Ustavu, jednako tako kao i Domovinski rat koji je temelj, neposredni temelj naše državnosti", rekao je Josipović novinarima, upitan za komentar Kujundžićevog programa.

Josipović u ustavnim promjenama, koje su temelj njegovog predizbornog programa za novi mandat na Pantovčaku, predlaže da građani mogu inicirati raspravu o nekom pitanju u Hrvatskome saboru ako prikupe deset tisuća potpisa, pa je novinare zanimalo može li to na neki način vratiti povjerenje građana u instituciju Sabora. Josipović je uvjeren u to da će doći do jačanja povjerenja građana u Sabor, te tvrdi kako bi građani temeljem te odredbe mogli neposrednije sudjelovati u donošenju političkih odluka.

"Dakle, temeljem te inicijative građani bi bilo koju temu mogli staviti pred Sabor, ali naravno Sabor bi odlučio o tome ono što misli da je najbolje", rekao je.

Dodaje da postoje i primjedbe kako bi se time opteretio Sabor te odgovara: "Pa neka ga optereti. Sabor je tu da odgovara na inicijative građana i da vodi politiku, donosi zakone, ali u konačnici mislim da će takva inicijativa, jačajući povjerenje u Sabor, možda i olakšati Saboru da izgradi jednu dobru konzistentnu politku i da odgovara na ono što građani žele da se raspravi", kazao je.

Na pitanje novinara jesu li ustavne promjene koje predlaže ono što građanima najviše treba, Josipović tvrdi da gospodarskih reformi "apsolutno neće biti" ako se ne promijeni institucionalni okvir te stoga i predlaže ustavne promjene.

"Naš dosadašnji Ustav bio je dobar i u tranzicijskim vremenima, ispunio je svoju svrhu, ali ulaskom u EU ulazimo u posttranzicijsko vrijeme s novim očekivanjima građana za više domokracije, funkcionalnijom državom i naravno boljim gospodarstvom", rekao je Josipović.

Dodaje kako iskustva zemlja koje su provele slične reforme, pokazuje da samo nekim gospodarskim mjerama ne dolazi do ozbiljnih rezultata i zato su ustavne promjene pretpostavka za jači gospodarski razvoj.

U ustavnim promjenama Josipović predlaže i izmjenu izbornog zakonodavstva, a novinare je, uz pojašnjenje prijedloga, zanimalo i tko je platio anketu provedenu u Hrvatskoj temeljem, koje je on odlučio predložiti novi izborni sustav.

Josipović kaže da je anketu proveo "u okviru svojih predsjedničkih ovlasti" te da je ona dio njegovog rada u prvom mandatu i dostupna svima.

"Ona je objavljena i mislim da je njeno korištenje legitimno. Volio bih da ju koriste i političke stranke pa i moji oponenti. Ona je dostupna i svi je mogu koristiti", rekao je.

Objašnjavajući svoj prijedlog izbornog sustava za parlamentarne izbore, Josipović ponavlja da među građanima postoji želja za snažnijim utjecajem na političke odluke i na izbor zastupnika.

"Zato predlažem model koji je mješovite naravi - da se pola Sabora bira imenom i prezimenom, među osobama koje sa ili bez podrške stranaka javljaju u izbornim jedinicama, a druga polovica da se bira sa stranačkih lista, uz preferencijalno glasanje", naveo je Josipović.