Hrvatska je u Europsku uniju ušla bez monitoringa, ali suzbijanje korupcije, obrana neovisnosti pravosuđa, ljudskih prava i manjina ostaju njezine obveze, rekla je u utorak na treću godišnjicu potpisivanja pristupnog ugovora tadašnja premijerka Jadranka Kosor koja drži da nije iskorišten potencijal oduševljenja u tim danima "ponosa i radosti".

"U travnju 2011. nitko u Europskoj uniji nije vjerovao da ćemo završiti pregovore", rekla je Kosor na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru gdje je danas neovisna zastupnica.

Pred Hrvatskom su tada bili veliki izazovi i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dvojio je u završetak, otkrila je Kosor. No u lipnju 2011. Hrvatska je završila pregovore, a 9. prosinca u Bruxellesu svečano potpisala Ugovor o pristupanju.

"Bili su to dani ponosa i radosti", rekla je Kosor na treću godišnjicu potpisivanja i podsjetila da su europski čelnici tada izrekli "lepezu komplimenata" Zagrebu na postignućima.

Tri godine poslije Kosor konstatira da je Hrvatska propustila iskoristiti "potencijal ohrabrenja" i nastaviti istim tempom ispunjavati svoje obveze u borbi protiv korupcije, obrani neovisnosti pravosuđa i povlačenju novca iz europskih fondova.

Hrvatska je u finišu uložila velike napore u provedbi poglavlja 23, "majke svih poglavlja", a to su borba protiv korupcije, u suđenjima za ratne zločine, suradnji s Haškim sudom, rekla je.

"Najvažnije je postignuće bilo da je u EU ušla bez monitoringa, a za to se trebalo izboriti", dodala je o "povjerenju" koje je Bruxelles tada ukazao Hrvatskoj.

U pristupnom ugovoru postoje "Posebni odnosi" na čije se ispunjenje zemlja obvezala, među ostalima jačati neovisnost, nepristranost, profesionalizam, učinkovitost pravosuđa, a "te posebne obveze kao da su danas zaboravljene", rekla je Kosor.

Sve više govori se o politički instrumentaliziranom DORH-u i USKOK-u, što se nije događalo u završnoj fazi pregovora kada je tadašnja vlada mora osigurati punu neovisnost državnog odvjetništva, rekla je.

Pozivajući se na na izvješće o suzbijanju korupcije u EU s početka 2014. u kojem se Hrvatsku upozorava na borbu protiv korupcije, osobito u javnim poduzećima, Kosor je rekla da je sadašnja vlada pogriješila odustajanjem od javnih natječaja u izboru uprava javnih poduzeća i članova Nadzornih odbora, kao i u zaštiti zviždača.

U tom izvješću EU posebno se upozorava na nužnost donošenja kodeksa ponašanja državnih dužnosnika, na sprečavanje korupcije javnih poduzeća i korupcije u javnoj nabavi, rekla je Kosor.

Razočarana je ne osobito uspješnim povlačenjem novca iz europskih fondova. Za jedan uloženi euro iz državnog proračuna Kosor je očekivala da će Hrvatska povući tri eura iz europskih fondova.

Saboru je predložila da na temu tih preporuka održi barem jednu radnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o preporukama za smanjenje deficita i duga, za jačanje mirovinskog i zdravstvenog sustava, jer to su obveze RH kao članice EU. Bila bi to prilika da se postigne konsenzus svih stranaka makar i oko samo jedne točke, no to se nije prihvatilo, kazala je.

S 13. studenim završena je rasprava o promjeni nekoliko izbornih zakona i tada je najavljeno da će se sastati odmah i pripremiti drugo čitanje, no kako ovaj tjedan Sabor završava s radom i počinje tek 15. siječnja, neće biti vremena jer rok za donošenje promjena izbornog zakona istječe 15. veljače, upozorila je nadalje Kosor.

Nadalje, prošao je rok za izmjene zakona o financiranju političkih stranka za 2015., u kojoj je svota povećana za 5 milijuna kuna. To povećanje neprimjereno je u godini koja će biti jako teška, rekla je Kosor koja je predložila da se taj novac preusmjeri u financiranje projekta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.