Saborska rasprava o potvrđivanju Sporazuma o sudjelovanju Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru u srijedu se 'prometnula' u raspravu o učincima ulaska u Europsku uniju, za koje oporbeni i nezavisni zastupnici nisu nalazili pohvalnih riječi.

"Ni jedna država u prvoj godini ulaska u Uniju nije pretrpjela veći udar na nacionalnu ekonomiju od Hrvatske", tvrdi nezavisni zastupnik Damir Kajin.

Godišnje Bruxellesu uplaćujemo četiri milijarde kuna, a koristi je malo ili "bolje rečeno u prvoj godini nije je ni bilo", kazao je Kajin. Gospodarski, odnosno u pogledu standarda Hrvatska se vratila na predkriznu 2007. godinu, dodao je.

HDZ-ov zastupnik Domagoj Ivan Milošević ne spori da pristupanje Uniji otvara prostor i donosi veliki potencijal.

"Međutim, da biste iskoristili potencijal nečega morate biti sposobni, brzi i pametni", istaknuo je, doadvši kako ne vidi da se sve to demonstriralo zadnjih godina, pa ni u godinu i pol od kad je Hrvatska članica EU.

Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih posla Vesna Pusić ne slaže se s takvim tvrdnjama. Drži da je "malo pretjerano" reći da je Hrvatsko članstvo u EU bilo udar na nacionalnu ekonomiju, čak i za "predizborne potrebe".

Kako god gledali statistiku, izvoz raste i to naročito u zemlje Europskog gospodarskog prostora, odgovorila je ministrica Pusić. Miloševiću pak poručuje da "sigurno nismo neki, Bog zna kakvi, geniji, ali glupi nismo".

Slično argumentira i HNS-ov Srđan Gjurković.

Vrlo lako znate kritizirati, a niste ništa riješili, uzvraća HDZ-u, odnosno Miloševiću, i ističe da industrijska proizvodnja i izvoz u ovoj godini "iznimno rastu".

SDP-ov zastupnik Daniel Mondekar ističe da pitanje članstva u EU nadilazi pitanje fondova.

Hrvatskoj će trebati tri do pet godina da se "ušemi" u određene sustave i način rada kako funkcionira Unija, smatra Mondekar.

Ni za jedan klub nije sporno potvrđivanje Sporazum o sudjelovanju Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru, jer ima pozitivne konzekvence.

Vlada predlaže potvrđivanje Sporazuma po hitnom postupku kako bi on i formalno stupio na snagu, kao i sve odredbe vezane za realizaciju projekata koje su predložile tri države koje su članice Gospodarskog prostora, a nisu članice EU (Norveška, Island, Liechtenstein).

"Financijski mehanizam za razdoblje 2009-2014 koji regulira odnose između te tri države i država članica u konkretnom slučaju Hrvatske uključuje alokaciju od neto 8 milijuna 850 tisuća eura", rekla je ministrica Pusić.