Vođa grčke ljevice Aleksis Cipras u ponedjeljak je položio prisegu kao novi grčki premijer, nekoliko sati nakon postizanja dogovora s desničarskom strankom Neovisni Grci koji mu je omogućio formiranje vlade koja neće poštovati mjere štednje.

 

Prisegu je položio pred grčkim predsjednikom Karolosom Papuljasom u predsjedničkoj palači u Ateni.

"Uvijek ću se skrbiti za najviše interese svoje zemlje", rekao je Cipras pred Papuljasom, što je suprotno dosadašnjoj grčkoj tradiciji, po kojoj je novoizabrani premijer uvijek polagao prisegu pred poglavarom Grčke pravoslavne crkve, ali je to promijenjeno jer je Cipras ateist.

Najmlađi premijer u grčkoj povijesti, Cipras (40) je sa svojom Sirizom na nedjeljnim izborima ostao "kratak" za samo dva mjesta do apsolutne većine u parlamentu, ali je dogovorom s Neovisnim Grcima, strankom koja je osvojila 13 zastupničkih mjesta, uspio osigurati solidnu većinu od 162 zastupnika u 300-članom parlamentu.

Riječ je o desnoj populističkoj stranci, također snažno suprotstavljenoj europskoj politici stroge proračunske štednje, koja sa Sirizom gotovo da i nema dodirnih točaka osim apsolutnog protivljenja uvjetima pod kojima Grčka, u zamjenu za stroge mjere štednje, dobiva desetke milijardi eura međunarodne financijske pomoći za izlazak iz krize. Neovisni Grci su uvjete postavljene za odobrenje pomoći nazvali međunarodnom zavjerom protiv Grčke.

Siriza je u svojoj kampanji isticala da joj je glavni cilj okončati "novovjeku grčku tragediju", dugogodišnju recesiju koja je premašila 20 posto BDP-a u posljednjih pet godina, sveopće siromaštvo, prezaduženost kućanstava, stopu nezaposlenosti bez presedana odskoro 30 posto (među mladima više od 60 posto), propast malog i srednjeg poduzetništva i krah socijalne države.

Stranka čvrsto stoji na stajalištu da će okončati "grčku fiskalnu odiseju", da je program pomoći potpisan s "trojkom" sada stvar prošlosti te da će ponovo pregovarati o zajmovima. Istovremeno najavljuje promicanje programa društvenog i gospodarskog restrukturiranja, u cilju razvoja u kojem su u prvom planu potrebe ljudi i njihova dobrobit te očuvanje prirode.

Vodit će vanjsku politiku koja će biti miroljubiva, bez sudjelovanja u ratovima ili vojnim planovima, te politiku nezavisnosti i prijateljske suradnje sa svim zemljama, posebice susjedima.