Prva zemlja koja je osjetila posljedice prošlogodišnjeg švicarskog referenduma održanog pod nazivom "Stop masovnoj imigraciji" je Hrvatska

Švicarska vlada u srijedu je predložila nacrt zakona kojim se, u skladu s ishodom referenduma o tom pitanju, ograničava useljavanje stranaca, ali i naglasila da želi razgovore s Europskom unijom kako ne bi prekršila dvostrane sporazume, među kojima i onaj o slobodnom kretanju ljudi.

Švicarci su prije godinu dana na referendumu izglasali uvođenje kvota kod useljavanja, a takav ishod vladu je suočio s problemom kako da provede odluku naroda, a da istodobno izbjegne bijes Europske unije, koja je najavila da bi svako smanjenje broja useljenih radnika iz zemalja članica EU značilo kršenje sporazuma koji pokrivaju veliki broj područja suradnje, od gospodarske i tehnološke suradnje do trgovine poljoprivrednim proizvodima i opremom, zrakoplovstva, odnosno cestovnog i željezničkog prometa.

Vlada namjerava odrediti godišnje kvote ljudi koji se smiju doseliti u Švicarsku, rekla je predsjednica Simonetta Sommaruga, bez dodatnih pojašnjenja.

Nacrtom zakona od poslodavaca se zahtijeva da prilikom zapošljavanja radne snage prednost daju Švicarcima, iako će biti iznimaka u pojedinim djelatnostima u kojima se pokazalo da ima problema pri popunjavanju radnih mjesta.

Prva zemlja koja je osjetila posljedice prošlogodišnjeg švicarskog referenduma održanog pod nazivom "Stop masovnoj imigraciji" je Hrvatska, koja je u EU ušla posljednja pa se na nju nisu odnosili sporazumi koje je Švicarska prije toga potpisala s Unijom. Hrvatska je za Švicarsku ostala u statusu "treće zemlje", a njezinim je državljanima zatvoreno švicarsko tržište rada.

Bern i Bruxelles su 15. srpnja 2013. parafirali dodatni, treći protokol Sporazumu o slobodi kretanja osoba (AFMP) koji se odnosi na Hrvatsku i koji regulira prijelazno razdoblje od maksimalno 10 godina do kada bi državljani Hrvatske trebali dobiti punu slobodu kretanja u Švicarskoj. Protokol predviđa da do kraja druge godine nakon stupanja na snagu Protokola Švicarska može zadržati kvantitativna ograničenja pristupa državljanima RH za boravak duži od četiri mjeseca. Prije kraja navedenog razdoblja, Zajednički odbor će razmotriti funkcioniranje prijelaznog razdoblja te odlučiti hoće li nastaviti s ograničenjima za sljedeće tri godine. Tijekom maksimalno sedam godina, slobodan protok osoba se i nadalje može ograničiti na tri načina: maksimalnim kvotama, prednošću domaćih posloprimaca na tržištu rada te prethodnom kontrolom plaće i radnih uvjeta.

No, protokol koji je parafiran nakon ulaska Hrvatske u EU nije nakon referenduma mogao biti potpisan jer švicarska vlada ne smije potpisivati nijedan ugovor koji bi zemlju dogoročno obvezivao, a odnosi se na imigrante i njihovu prisutnost na švicarskom tržištu rada. Bruxelles je odmah po objavi rezultata referenduma istaknuo kako je potpuno neprihvatljivo da Hrvatska kao punopravna članica EU-a bude diskriminirana i stavljena u teži položaj te da će učiniti sve kako bi se takva situacija ispravila.

Status "trećih zemalja" u praksi znači da poduzeće koje namjerava angažirati hrvatskog državljanina mora nadležnom kantonalnom tijelu dokazati da na švicarskom tržištu rada nema švicarskih ili državljana Europske unije ili EFTA-e koji bi obavljali taj posao ili da hrvatski državljanin posjeduje takve kvalifikacije, radne sposobnosti ili specifična znanja koja se inače ne mogu naći na tržištu rada. Hrvatska je tako dospjela u poziciju da bude dvostruko diskriminirana, i zbog ograničenja kretanja hrvatskih radnika i zbog diskriminacije među državama članicama.