Amandmani na pojedine zakonske prijedloge u pravilu se podnose do kraja rasprave

Sabor od jutra raspravlja o prijedlozima izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, no još je neizvjesno što će na kraju u tom zakonu na kraju stajati, s obzirom da je premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio kako zabranu kandidiranja treba ograničiti na teška kaznena djela, a ne na svako kazneno djelo i ne na svaku kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.

 

SDP je u četvrtak ujutro uz zakon predložio i amandman po kojem se na zastupničku dužnost ne bi mogao kandidirati nitko s pravomoćnom presudom na zatvorsku kaznu dulju od šet mjeseci do isteka roka rehabilitacije.

Takav amandman saborski su kuloari protumačili kao pokušaj da se, za račun HNS-a, onemogući kandidiranje reformistu Radimiru Čačiću.

Reformisti su oštro reagirali na amandman, tvrdeći da je riječ o "prljavoj političkoj igri u kojoj se Čačića želi politički eliminirati", no u HNS-u opovrgavaju takva tumačenja i neslužbeno tvrde kako amandman nije bio njihova ideja.

Podsjećaju da je zabranu kandidiranja osuđenima za teška kaznena djela predlagao GONG, uz pomoć dijela zastupnika.

SDP se u početku protivio takvoj zabrani, no nakon posjeta Saboru Branimira Glavaša, nepravomoćno osuđenog za ratni zločin, i svega što se oko Glavaša događalo, predložili su zabranu kandidiranja i za one protiv kojih postoji pravomoćna optužnica.

Na kraju su izišli s prijedlogom zabrane kandidiranja za sve osuđene na zatvorske kazne iznad šest mjeseci, bez obzira na vrstu kaznenog djela i HNS je to prihvatio, objašnjavaju u HNS-u.

Dvije stranke taj su amandman usuglasile u srijedu, a na pitanje hoće li HNS podržati zakonske izmjene ako tekst ne bude onakav kakav je usuglašen među koalicijskim partnerima, HNS-ov potpredsjednik Sabora Milorad Batinić odgovorio je kako je to "hipotetsko pitanje".

U SDP-u, pak, neslužbeno tumače kako je Milanovićeva izjava "pokrivena" SDP-ovim amandmanom te da se njime zapravo zabranjuje kandidiranje pravomoćno osuđenima za teška kaznena djela.

Na pitanje može li se očekivati "amandman na amandman" nije se mogao dobiti jednoznačan odgovor.

Da se vodi rasprava o zakonu za koji nitko ne zna kako će zapravo izgledati upozorili su i zastupnici u plenarnoj raspravi.

"Izjava premijera upućuje na to da je gospodin Peđa Grbin valjda radio nešto iza leđa. Premijer kaže da nije sudjelovao u detaljima i da zabranu kandidiranja treba ograničiti na teška kaznena djela. Evo, i sada mi u Saboru dovodimo u pitanje o čemu danas uopće raspravljamo. Oni sada shvaćaju da su napravili pogrešku, koja će u javnosti možda odjeknuti na krivi način i pokušavaju je ispraviti. Kažu, zakon je u proceduri, možda dođe još jedan SDP-ov amandman na amandman, vjerojatno će i doći", uvjeren je HDZ-ov zastupnik Josip Borić.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor podsjeća da prijedlog koji je zastupala sadrži odredbe na tragu Milanovićeve izjave. "Pokušavali smo oko toga stvoriti konsenzus, a činjenica da ga nema pokazuje da nema sluha ni volje u većini kako bi se donijelo ono što je važno biračima", rekla je Kosor.

Upozorila je da si "ni jedan zakonodavac ne bi smio dopustiti da piše zakone 'za' i 'protiv' konkretnih ljudi s imenom i prezimenom".

Amandmani na pojedine zakonske prijedloge u pravilu se podnose do kraja rasprave, no predlagatelj ima pravo podnijeti amandman na vlastiti tekst i nakon isteka tog roka, a većina odlučuje hoće li se o njemu raspravljati. Takva rasprava vodi se isključivo u ime klubova, a zastupnici u njoj ne smiju sudjelovati pojedinačno.

To znači da SDP i sutra, uoči glasovanja, može podnijeti amandman kojim će još jednom promijeniti svoj prijedlog.