Hrvatska je spremna za početak postupka Schengenske evaluacije, izjavio je u četvrtak potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić naglasivši kako je konačna odluka o tome politička, a donosi je Bruxelles.

"Ulazak u Schengen je važan strateški nacionalni interes", ustvrdio je Ostojić na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice na kojoj je prihvaćena Izjava o spremnosti za početak postupka Schengenske evaluacije.

Napomenuo je da Hrvatska za Schengen može aplicirati tek nakon dvije godine od ulaska u Europsku uniju, odnosno 1. srpnja ove godine, a Izjavu o spremnosti Ostojić će predati idući četvrtak u Bruxellesu na sjednici Vijeća EU za pravosuđe i unutarnje poslove.

Nakon 1. srpnja slijedi evaluacija, a ona ne ovisi samo o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen već i o političkoj odluci Bruxellesa, rekao je.

"Bugarska i Rumunjska odavno su članice EU i prošle su tehničku evaluciju, ali još nije donesena politička odluka o tome da budu sastavnice Schengena", kaže Ostojić.

Sam evaluacijski postupak koji traje oko 1,5 godinu počinje ispunjavanjem standardnog upitnika u kojem je 390 pitanja, na koja će Hrvatska odgovoriti tijekom ljeta.

Uz ispunjavanje tehničkih uvjeta evaluirat će se upravljanje granicom, vize, migracije i azil, policija i sugurnost, uspostava funkcioniranja i korištenja schengenskog informacijskog sustava, carinska suradnja, zaštita osobnih podataka, pravosudna suradnju u kaznenim stvarima i funkcioniranje tijela u primjeni schengenske pravne stečevine.

Nije sve u tehničkim uvjetima, bitno je i zajedničko djelovanje svih sastavnica uključenih u schengenski sustav, naglasio je Ostojić.

Hrvatska je do sada od EU za dostizanje schengenskih standarda dobila 120 milijuna eura iz Privremenog schengenskog instrumenta, a ta se sredstva moraju iskoristiti do 23. srpnja 2016.

Moraju biti iskorištena za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU (izgradnja i opremanje graničnih prijelaza, nabava tehničke opreme za nadzor i kontrolu granice...) jer se inače moraju vratiti Uniji.

Do sada je potrošeno 2,5 milijuna eura, ali je 90 posto tih sredstva ugovoreno, izvijestio je Ostojić navodeći primjere graničnih prijelaza koji se još grade, a za koje isplata ide po dovršetku posla.

"Ozbiljno se odnosimo prema tim sredstvima, jer se ona moraju iskoristiti namjenski, vrlo strogo i bez grešaka, inače slijedi vraćanje", rekao je.

Hrvatska danas vrlo kvalitetno čuva svoju, ali i buduću granicu EU, tvrdi Ostojić i podsjeća da je lani zabilježen pad nezakonitih prelazaka državne granice za 17,3 posto - sa 4.734 u 2013. godini na 3.914 u 2014 godini. Smanjen je i broj tražitelja azila s 1.059 na 453 zahtjeva.

Usporedio je to s podacima iz Mađarske koja je do 2012. imala prosječno 2.200 tražitelja azila, u 2013. taj je broj iznosio 18.900, u 2014. bio je 42.777, da bi već u dva mjeseca ove godine dosegnuo 25.000.

Stoga je Ostojić uvjeren da će predavanje Izjave u Bruxellesu i svi budući postupci i ozbiljan rad pokazati koliko je Hrvatska spremna na primjenu schengenskog režima.