Hrvatskoj su potrebni održivi projekti koji će imati dugoročne pozitivne učinke za širu zajednicu, a za to je potrebno promijeniti način razmišljanja i ulagati u ljudski kapital, poručio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u petak u Zagrebu na međunarodnoj konferenciji "Zelena kohezijska politika 2014.-2020."

Na konferenciji u organizaciji grupacije Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) u Europskom parlamentu i zastupnika Davora Škrleca javnosti su predstavljeni operativni programi RH za korištenje EU fondova te održivi primjeri korištenja kohezijskih sredstava u drugim državama članicama EU-a.

"Zeleni projekti su projekti održivog razvoja kojima je cilj da nakon završenog financiranja iz EU fondova stvaraju dodanu vrijednost, a ne dodatni trošak lokalnoj zajednici. Ako se poštuju ta načela, onda se ekonomska isplativost mjeri ne samo u gospodarskom razvoju, nego u smanjenju štetnih emisija u okoliš, što smanjuje troškove zdravlja i pridonosi lokalnom zapošljavanju", kazao je Škrlec.

"Upravo zato što moramo graditi na novim i drukčijim politikama, sinergijom sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova i ostalih financijskih instrumenata EU-a, kao što je program Obzor 2020., moguće je provoditi održive projekte koji će imati dugoročno pozitivne učinke za širu zajednicu", dodao je.

Po posljednjem izvješću Europske komisije o stanju okoliša za 2015., Hrvatska je na začelju kad je riječ o postotku recikliranja komunalnog otpada. "Golema količina resursa tako završava na potpuno neprihvatljiv način na odlagalištima otpada umjesto da se resursi primarnim razdvajanjem ponovno vraćaju u postupak proizvodnje.

Nažalost, u Hrvatskoj nedostaje gospodarstvo koje bi te resurse koristilo. Velik smo uvoznik svega te istodobno izvoznik osnovnih resursa. Kad bi ih upotrijebili u svrhu proizvodnje i izvozili gotove proizvode brže i kvalitetnije, smanjili bismo naš makroekonomski deficit", kaže Škrlec.

Glede iskorištenosti EU fondova u Hrvatskoj, Škrlec je istaknuo važnost ulaganja u ljudski kapital odnosno obrazovanje kadrova kako bi se europska sredstva iskoristila na najbolji mogući način.

"Pravi pristup je iskoristiti EU fondove za projekte koji će nakon toga smanjiti potrošnju resursa i energije te posljedično račune građanima, pri tome zaposliti lokalno stanovništvo i angažirati lokalne proizvođače. To je zeleni, održivi projekt, ali za njegovu realizaciju mora se promijeniti način razmišljanja", poručio je zastupnik ORaH-a.

Do 2020., Hrvatska iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ima ukupno 10,423 milijarda eura, od čega je za ulaganje u rast i radna mjesta namijenjeno 8,397 milijarda, a za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,026 milijarda eura.

Za pomorstvo i ribarstvo raspoloživo je dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. godini 66,177 milijuna te 456,147 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe 2014.-2016.