Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predao je u četvrtak u Bruxellusu europskom povjereniku za unutarnje poslove i migracije Dimitrisu Avramopoulosu izjavu hrvatske vlade o spremnosti za početak postupka Schengenske evaluacije.

 

"Europska komisija pozdravlja hrvatsku izjavu o spremnosti za Schengensku evaluaciju. Cijenim napore koje je Hrvatska učinila u pripremama za Schengen, podržavam njezin ulazak u schengenski prostor", rekao je prilikom primopredaje povjerenik Avramopoulos, koji je najavio prvi evaluacijski posjet sljedeće godine.

"Komisija će poduzeti sve potrebne korake za pokretanje evaluacijskog postupka. To znači da će prilagoditi višegodišnji evaluacijski plan kako bi za 2016. uvrstila Hrvatsku. Očekujem da će prvi evaluacijski posjet uslijediti sljedeće godine", rekao je povjerenik.

Ministar Ostojić je izrazio zadovoljstvo najavom da će Hrvatska biti uvrštena u evaluacijski plan za sljedeću godinu, što je najranije moguće.

"Uvjeren sam da će Hrvatska kroz tehnički dio evaulacije dokazati da je spremna za ulazak u Schengen", rekao je Ostojić.

"Nakon toga slijedi onaj, možda i teži put, a to je političko lobiranje za glas svake države članice da se i potvrdi naš ulazak u Schengen", dodao je ministar.

Ostojić je rekao da će evaluacijski proces trajati uobičajeno, to jest da će tehnička evaulacija trajati godinu dana.

Istaknuo je da je Hrvatska već do sada dosta učinila u pripremama za Schengen, da već sada provodi sva schengenska pravila na granicama te da je uspjela skrenuti balkansku rutu sa svojih granica prema Mađarskoj.

"Ne treba se tome radovati, jer Mađarska je dio Europske unije, ali brojke govore same za sebe. Hrvatska ima za više desetaka postotaka manje ilegalnih imigranata i tražitelja azila, a sve druge zemlje po 300 posto više", rekao je Ostojić.

Predajom izjave Hrvatska se formalno deklarirala spremnom za postupke schengenskih evaluacija s 1. srpnja 2015., dvije godine nakon članstva, što je najraniji mogući rok.

Smisao evaluacijskog mehanizma je, osiguranjem visokih jedinstvenih standarda, održati međusobno povjerenje država članica Schengenskog područja, a time i održavanje područje bez kontrola na unutarnjim granicama. Mehanizam se temelji na uskoj suradnji između Europske komisije i država članica.

Mehanizam evaluacije i praćenja obuhvaća sve aspekte schengenske pravne stečevine - učinkovitu i djelotvornu primjenu mjera od strane država članica na vanjskim granicama, viznu politiku, Schengenski informacijski sustav, zaštitu podataka, policijsku suradnju, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, odsutnost granične kontrole na unutarnjim granicama.

Odluku o primanju u Schengen donose zemlje članice konsenzusom. Nakon završene procjene Europske komisije potrebna je dakle i politička suglasnost.