U izbornoj smo godini i izbori su pred vratima, ali još nije poznato koliko tih vrata ima. Kao datum spominjao se čak i svibanj, pa rujan, onda je listopad bio izvjestan termin izlaska na birališta, ali se sad sve češće govori o krajnjem roku - veljači 2016. godine.

Istražili smo kome najviše odgovara kasniji datum izbora.

Izbori će biti kad budu, to je jedino sigurno kada je riječ o datumu izbora. Premijer i šef SDP-a Zoran Milanović ne otkriva karte i prilično neodređeno odgovara na česta novinarska pitanja koji je to dan D.

"Izbori su redovni u veljači sljedeće godine... Ako se ta odluka donese ranije, za što su šanse male, onda će građani znati na vrijeme jer je rok od 60 dana za raspisivanje izbora... O izborima razmišljate u izbornoj godini stalno, odlučit ćemo kad ćemo ići na izbore, to je pravo parlamentarne većine... Kad će biti izbori, u ovom trenutku ne mogu reći, to ovisi samo o meni." - odgovarao je predsjednik Vlade.I dok vladajući puštaju probne balone, u oporbi kao mantru ponavljaju kad god izbori bili mi ćemo pobijediti. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko...

"Mi smo spremni u svakom momentu, ovoj Vladi gori pod nogama, prema tome bolje da izbori budu što prije, a mi smo spremni, naravno... Tvrdim da je sve to skupa prekasno, kad god budu izbori, mi smo spremni, mi ćemo ih pobijediti." - poruke su šefa oporbe.Dvije velike stranke okupiraju dvije trećine izbornog tijela i njima je svejedno kada će biti izbori jer se njihov omjer ne mijenja, a nijedna stranka sama ne može pobijediti, objašnjava politički analitičar Žarko Puhovski.

"Što izbori idu dalje to su veće šanse da se još netko ubaci kao važan suigrač za jednu od dvije velike opcije. Oni jedni druge ne mogu oslabjeti više nego što su sad oslabljeni."- smatra Puhovski.Osim malim strankama koje se stignu bolje pripremiti, kasniji izbori odgovaraju i jednoj i drugoj opciji, slaže se i analitičar Damir Jugo.

"Jer vladajuća koalicija vjerojatno računa na dobre rezultate turističke sezone i na neke druge gospodarske trendove koji će se vjerojatno okrenuti u pozitivu. S druge strane, HDZ-u ostaje dovoljno vremena da predstavi svoj gospodarski program i da pozicionira neke pojedince koji će činiti jezgru u potencijalnoj izvršnoj vlasti." - analizira Jugo.Zaključno, moglo bi se reći da i SDP-u i HDZ-u odgovara da izbori budu što kasnije samo je otvoreno pitanje hoće li u tom razdoblju do izbora osnažiti više netko slijeva ili sdesna. U prijevodu, dvije najveće stranke su na utabanim pozicijama pa će biti važno tko će moći skupiti jaču koaliciju za formiranje vlade. Lepeza mogućih partnera je široka - OraH, Živi zid, Josipovićeva stranka, Linić, Čačić, neki jaki nezavisni lokalni čelnici ili netko posve novi, ali snagu će morati pokazati ne u anketama nego izravno kod birača.