Ministarstvo zdravlja odlučilo se za donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, umjesto izmjena i dopuna postojećeg. Odluka je motivirana rezultatima rada HZZO-a i bolnica u prvih šest mjeseci, koji su iznad očekivanja, kao i smanjenjem dugova, priopćilo je Ministarstvo.

 

Time je omogućeno produljenje vremena za donošenje zakona, bez istovremenog usporavanja provedbe reformskih mjera, dodaju u priopćenju. Nova javna rasprava započet će u drugoj polovici srpnja.

Donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti umjesto izmjena i dopuna postojećeg će se zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju realizirati po redovnoj, umjesto hitnoj proceduri.

Ministarstvo je priopćilo kako je interes javnosti za izmjene zakona bio velik, pa su tijekom javne rasprave pristigli brojni kvalitetni prijedlozi dodatnih izmjena postojećih zakona koji će onda moći biti prihvaćeni u novom zakonu.

Sukladno tomu, u drugoj polovici srpnja planira se početak nove javne rasprave te se nadamo nastavku kvalitetne i transparentne diskusije sa svim dionicima zdravstvenog sustava kao i ostalom zainteresiranom javnošću.

Zakonske izmjene preduvjet su za daljnju provedbu sveobuhvatne reforme zdravstva, koja će unaprijediti kvalitetu i dostupnost zdravstvene usluge bez povećanja participacije te osigurati dugoročnu održivost javnog zdravstva.

Rezultati reformskih mjera nakon svega pola godine iznimno su ohrabrujući pa tako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na 30. lipnja bilježi smanjenje dospjelih obveza u odnosu na 31.12.2014. za više od 260 milijuna kuna, odnosno s 980 na 716 milijuna kuna.

Bolnice također bilježe smanjenje dospjelih obveza, kao i smanjenje rokova plaćanja dobavljačima i značajno povećanje broja obavljenih postupaka.

U razdoblju od 1.1. do 30.6. ove godine bolnice nisu stvorile novi gubitak što je prvi put od početka krize u RH, a posljedica je to, između ostalog, izlaska HZZO-a iz državne riznice i novog modela ugovaranja bolnica.

Istovremeno, dugovi bolnica iz proteklih razdoblja koji su 31.12.2014. iznosili 1,7 mlrd. kuna tijekom prvih šest mjeseci ove godine bilježe smanjenje, a precizne polugodišnje poslovne rezultate ćemo znati tijekom sljedećeg tjedna.

Isto tako, od siječnja do lipnja bolnice su iz mjeseca u mjesec ostvarivale bolje pokazatelje učinkovitosti i kvalitete te smanjivale liste čekanja što je veliki pomak za naše pacijente.

Zakonskim izmjenama omogućit će se jačanje uloge domova zdravlja kao koordinatora zdravlja u zajednici, specijalisti se dovode bliže domovima pacijenata.

Bolnicama se omogućuje bolja organizacija rada, povećavaju se i štite prava pacijenata, posebno u segmentu psihijatrijskog liječenja, pacijenata na hemodijalizi, prava na bolovanja, zaštite od povećanja cijena usluga, a uz to se ujednačava postupanje pri određivanju prava na putne naloge te omogućuje ugovaranje usluga prema stvarnim potrebama pacijenata uz suglasnost ministra zdravlja štiteći javni interes, dodaje se u priopćenju Ministarstva.