Iseljavanje iz Hrvatske tema je na kojoj su se u utorak u Hrvatskom saboru sukobili HDZ i SDP pa tako najjača oporbena stranka tvrdi da se događa egzodus Hrvata, a vladajući SDP uzvraća da problem iseljavanja postoji, ali da ga aktualna vlast rješava.

Činjenica je da se događa egzodus Hrvata iz Hrvatske i da se na različite načine pokušava manipulirati brojakama, ustvrdila je Sunčana Glavak (HDZ) nakon stanke koju je tražilo više saborskih klubova.

Ljudi, kaže, odlaze jer nemaju posla, sigurnu egzistenciju, jer ne mogu plaćati račune.

Glavak vrlo sumorno opisuje hrvatsku stvarnost te navodi da je porastao broj blokiranih građana i njihov dug, da je porastao javni dugi i da je aktualna Vlada svakog građanina zadužila za 65 tisuća kuna.

U dvije godine, samo u Muenchenu se prijavilo 15.500 ljudi, u jednoj katoličkoj misiji, tvrdi Glavak koja vladajućima poručuje neka prestanu manipulirati brojkama i dodaje da se tu radi o istinskim ljudskim sudbinama.

"Iluzionisti koji putuju diljem Hrvatske govore nam 'uvodimo red', a s druge strane vidimo redove na autobusnim i željezničkim kolodvorima", kaže te poručuje da Hrvatskoj treba zaokret, zaustavljanje iseljavanja te ocjenjuje ključnim pitanje demografske politike.

"Ne želimo biti mirni i pasivno promatrati dok pred nama odlazi hrvatska budućnost", poručila je HDZ-ova zastupnica.

Problem iseljavanja postoji, ali mi ga rješavamo, uzvratio je, u ime vladajućih, Nenad Stazić (SDP) te naveo da se ponavljanjem netočnih, izmišljenih podataka želi kod građana izazvati osjećaj tjeskobe.

Pozivajući se na službene podatke Državnog zavoda za statistiku i EUROSTAT-a, Stazić navodi da je u zadnje dvije godine iz Hrvatske iselilo oko 36 tisuća građana, a uselilo 21 tisuća.

"To znači da se zbog migracija smanjio broj stanovnika za približno 15 tisuća", precizirao je.

Od 2004. do kraja 2014. u Hrvatsku se doselilo 10.214 osoba više nego što je odselilo u druge zemlje, kaže Stazić, "dakle, iz Hrvatske je od 2004. do danas odselilo 118.502 stanovnika, a doselilo 128.716 stanovnika".

Stazić opetuje kako je strateški cilj aktualne Vlade zadržati što više mladih, a najbolji način za to je, kaže, oporavak gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta.

Podaci pokazuju da, nakon šest godina krize, raste broj zaposlenih - u Hrvatskoj je danas 34 tisuće više zaposlenih nego u istom razdoblju lani, kaže Stazić.

Podsjeća da Vlada od početka ove godine posebnim mjerama potiče zapošljavanje mladih i da je u prvih pet mjeseci 18 tisuća mladih do 30 godina dobilo ugovor o zapošljavanju za stalno. Kroz mjeru stručnog osposobljavanja za 1.600, odnosno 2.400 kuna mjesečno, prošlo je 100 tisuća mladih.

"Imali ste osam godina da uvedete takvu mjeru", predbacio je HDZ-u, te mu poručio kako je "u vrijeme kad je HDZ vodio državu mladima bilo glupo učiti i stjecati diplomu, jer su vidjeli da HDZ-ovci svoje diplomske radove prepisuju i diplome kupuju".

Naslijedili ste zemlju sa gospodarskim rastom od 5 posto, ostavili je sa minusom od 2,2 posto, (mi) smo konačno uspjeli napraviti plus, ova Vlada uklanja posljedice vašeg kaosa, uvodi red, podiže plaće, rješava kamatne stope, zaključio je Stazić.

I Damir Kajin (ID) upozorava da bi pitanje demografije moglo postati pitanje svih budućih pitanja.

Lošim ocjenjuje što je Hrvatska 'isušila' demografski potencijal BiH.

"Europa predviđa da će u sedam godina iz Hrvatske otići 200 tisuća ljudi, BiH je isušena, ali ako Bosna i Hercegovina ostane bez hrvatske komponente, ne da BiH neće biti Bosna i Hercegovina nego će i Hrvatska imati znatno većih problema", upozorava Kajin.

Josip Salapić (HDSSB) drži da bi demografija trebala biti tema "prave" saborske rasprave, ali tek kad prođu izbori.

Upozorava da su Slavonija i Baranja u dosta teškom stanju, nikoga ne proziva, krivi "našu kolektivnu političku svijest", odnosno "podmetanje nogu u izbornim kampanjama - tko će bolje, više ili jače nekoga nagaziti, a ne prepoznavati prave probleme".

"Ako smo se borili za jedinstveno tržište rada, ne možemo sada reći da je to loše, ali je loše ako ljudi bježe iz Hrvatske jer nemaju radna mjesta", kaže zastupnik i upozorava da se upravo to dogodilo u Slavoniji, gdje su nestale brojne, velike tvrtke. To vam je 'rak rana' hrvatskog društva i to je problem koji treba rješavati smisleno i konsenzusom ljevice i desnice, poručuje.

Predsjednik Sabora Josip Leko opetuje nezadovoljstvo što su klubovi iskoristili praksu i održali 'konferenciju za tisak'.

Ipak, napredak je da su svi govorili o istoj temi, dodao je.

"Jedino što mogu na kraju reći, u svoje ime, je da se politički rezultati ne dobivaju retorikom, bez obzira koje teme izabrali", poručio je predsjednik Sabora.