Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta je organizirao raspravu o Uredbi o sljedivosti i sigurnosti proizvoda koja je već dvije godine blokirana u Vijeću.  U raspravi je sudjelovala i jedina hrvatska zastupnica u tom odboru Biljana Borzan. 

Europski parlament je još u prošlom mandatu usvojio prijedlog da se uvede obvezna "made in" oznaka za sve vrste proizvoda koji se proizvode u EU. Oznaka je trenutačno dobrovoljnog karaktera, bez jasnih kriterija koje mora zadovoljavati. 

"Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača smatra da kupci imaju pravo znati odakle potječe ono što kupuju. Isto tako, ta bi oznaka bila dio trgovačkih pregovora s trećim zemljama. Na taj način bi se proizvodi poput nesigurnih igračaka ili odjeće s kemikalijama koji se nađu na tržištu mogli pratiti do proizvođača, a ne da se uklanjaju s tržišta tek nakon što su ih potrošači konzumirali. Čak 80 posto proizvoda koji se prijave RAPEX-u predstavlja ozbiljnu ugrozu za zdravlje i sigurnost potrošača", objašnjava Borzan. 

Međutim, Vijeće ne želi odblokirati daljnje pregovore budući da se države članice koje imaju bogatu industriju protive obvezatnom uvođenju oznake porijekla i jasnim kriterijima koje ta oznaka mora podrazumijevati. 

"Jedna od zemalja koje se najviše opiru oznaci je Njemačka. Naime, oni se nalaze u jednoj konfliktnoj situaciji. Nedavno je Savezni sud zabranio oznaku "proizvedeno u Njemačkoj" na ambalaži kondoma koji su se našli na tržištu jer je proizvod samo konačno obrađen i upakiran u Njemačkoj, ali su osnovne sastavnice iz azijskih zemalja. S druge strane, smatraju da bi ova oznaka učinila veliku štetu njihovoj autoindustriji, jer su auti koji imaju sastavne dijelove iz drugih zemalja sada slobodno deklarirani kao njemački proizvod", kaže Borzan. 

Nasuprot tome, zemlje poput Francuske i Italije su od te oznake sebi već stvorile brand u svijetu, posebice u tekstilnoj i keramičkoj industriji. 

Predsjednik grupe socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Talijan Gianni Pittela je rekao kako EU u okviru TTIP-a prihvaća nove standarde u oznakama porijekla, a da uopće nema svoj kompromisni obvezatni način označavanja. 

Povjerenica za zaštitu potrošača Vera Jourova je u svibnju objavila studiju na osnovi koje je ocijenila koje će industrije imati najmanji trošak i podržala ideju kompromisnog rješenja gdje bi se mjere prvo primijenile na određene sektore koji imaju najmanji trošak prilagodbe: tekstil, odjeća, obuća i pripadajući dodatci, igračke i keramički proizvodi. 

"Za takvo tzv. "sektorsko rješenje" u prijelaznom periodu glasala je i Hrvatska. Imala sam priliku razgovarati s proizvođačima tekstila i keramike koji kažu kako im troškovi prilagodbe na novu oznaku ne bi bili veliki. S druge strane, oznaci se protivi danski LEGO jer su procijenili da će imati 24 milijuna eura dodatnih ulaganja. Međutim, realno gledajući, taj iznos nije toliko velik za poduzeće poput LEGO-a koje je već svojim imenom stvorilo brand. S druge strane, mali i srednji poduzetnici, koji nemaju novaca za marketing kojim bi stvorili prepoznatljivost porijekla proizvoda na globalnom tržištu, imali bi veliku korist od ovakve oznake", ocijenila je Borzan. 

Tijekom rasprave su predložena i kompromisna rješenja poput "Sastavljeno u..." ili "Komponente proizvedene u...", kako bi se ubrzao postupak. 

"Postoje mišljenja da je oznaka porijekla sama po sebi zavaravajuća za potrošače, jer nastupaju s predrasudom prema robi primjerice iz istočne Europe ili Kine koja ne mora biti točna. S druge strane takva oznaka doprinosi povjerenju potrošača jer su primjerice proizvodi iz EU proizvedeni prema višim ekološkim i sigurnosnim standardima. Zato je važno graditi kompromisno rješenje", kazala je Borzan.