Neprijateljske poruke koje se građanima serviraju unose veliku nesigurnost i društvo je time jako zatrovano

Netolerancija prema drugačijima, agresivne i neprijateljske poruke - sve je to postalo sastavni dio svakodnevne komunikacije hrvatske političke scene.

I dok mnogi naši političari iz najvažnijih institucija ove države baš svaki dan preko usta prevaljuju poruke koje su sve samo ne karakteristika moderne, zapadne demokracije koja Hrvatska želi biti, pitanje je shvaćaju li uopće i da li ih je briga koliko su one pogubne za društvo u cjelini?

Količina neprijateljskih poruka koje vladaju u političkom životu Hrvatske zabrinjavajuća je. Nedavni incidenti u kojima su pretučeni mladići hrvatske i srpske nacionalnosti nisu okarakterizirani kao djela počinjena na nacionalnoj osnovi, no netolerancija našom zemljom definitivno se širi. Koliki je utjecaj politike na takva ponašanja teško je izmjeriti, no on svakako postoji, smatra viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, Mirko Petrić.

"Činjenica je da je taj utjecaj poguban. To jako štetno utječe na procese u društvu i ono što je također tuđno reći, sve manje to nalikuje na onu parlamentarnu demokraciju koju smo nekada snajali, koju smo poznavali iz nekih drugih zemalja. Dakle, u njezinoj je biti razuman dijelog o temama koje su od značaja za političku javnost i donošenje odluka koje bi trebale utjecati na život nekog društva i neke zajednice. To se, posebice u zadnje vrijeme, posve izgubilo", smatra Petrić.

Neprijateljske poruke koje se građanima serviraju unose veliku nesigurnost i društvo je time jako zatrovano, smatra sociologinja Mirjana Krizmanić.

" To svakako ne djeluje dobro. Toliko se napadaju i toliko je toga svega da to unosi jedan nemir u ljude", poručuje Krizmanić.

A kada se jednom nemir i netrpeljivost u društvo uvuku, teško se vratiti na pravi put.

" To se mora napraviti na svim razinama- i u školi i u vrtiću i u obitelji, pa onda i do vrha. Vi ne možete to rješavati samo tako da će političari odjednom govoriti tolerantno, prijateljski i ljubazno prema svima", dodaje.

Političari u Hrvatskoj zajednici ne služe i to je pogubno i jako utječe na nezainteresiranost građana za politiku, posebice onih mlađih na kojima bi se budućnost trebala graditi, kaže Petrić.

" Mi svjedočimo djelovanju jednog autonomnog političkog stroja u kojem postoje dionici, tzv. politička klasa, koji i to vrlo dobro plaćeni novcem poreznih obveznika zapravo izmjenjuju neke svoje dijaloge koji se tiču njihove interne prepirke, svađe, ideoloških razlika. Zbog toga raste otuđenost ljudi od politike, raste osjećaj da oni svojim djelovanjem ne mogu utjecati na razvoj događaja. Eto, to je taj pogubni utjecaj", kaže Petrić.

I zato su mladi za politiku vrlo nezainteresirani, ali na žalost baš se negativne poruke do njih vrlo lako probiju.Mnogi i iz kućnog odgoja "vuku" netrpeljive stavove prema drugačijima od sebe, kaže Krizmanić, a o urušenom vrijednosnom susutavu da i ne govorimo.

"Ljudi koji se mogu čak i zakonski goniti, koji imaju vrlo velikih pogrešaka u svom životu jednostavno se natječu za najviše političke funkcije", kaže Krizmanić.

Ponašanje mladih u Hrvatskoj - nezainteresiranost za važna pitanja za društvo, pa i rast ekstremističkih ponašanja rezultat je permanentne krize u kojoj oni praktički žive od rođenja.

"Ponašanje mladih danas u Hrvatskoj zapravo ukazuje na uvjete u kojima oni žive. Ti uvjeti nisu nimalo dobri i ne pomaže onda u takvoj aituaciji kada iz medija, sa službenih mjesta, iz Sabora i slično vide stil i diskurs kojim se politika danas zapravo odvija", kaže Petrić.