Francusku i Njemačku 2017. očekuju važni izbori koji će pokazati koliko su populisti u Europi doista popularni

Marine Le Pen, čelnica krajnje desne Nacionalne fronte, s oduševljenjem je dočekala odluku socijalističkog francuskog predsjednika Francoisa Hollandea da se ne natječe za novi mandat.
 
"Nemam apsolutno nikakvog razloga promijeniti strategiju", kazala je početkom prosinca na izložbi konja u Villepinteu, odmahujući rukom na pitanja o svojim suparnicima, njihovim pobjedama i pogreškama.

"Ne vjerujem u podjelu na desnicu i ljevicu. Postoje s jedne strane nacionalisti i patrioti, a s druge globalisti, europejci i prema tome zagovornici imigracije", rekla je, a njezina stranka istovremeno ima sve više simpatizera.

No Le Pen se mora boriti ne samo protiv svojih političkih suparnika, nego i protiv tamnih mrlja u povijesti svoje stranke, čiji je osnivač, njezin otac Jean-Marie Le Pen, u više navrata bio kažnjavan zbog antisemitskih i rasističkih komentara.
 
I ona sama došla je u sukob sa zakonom u pokušaju da približi stranku mainstream glasačima. Godine 2015. završila je na sudu zbog poticanja na vjersku mržnju jer je muslimane koji se mole na ulici usporedila s nacističkom okupacijom, no nije proglašena krivom. 

Nacionalna fronta jako dobro stoje u anketama, a Nacionalna fronta jedina je stranka koja je zabilježila povećanje broja članova od 2012.
 
Populisti jačaju i drugdje u Europi
 
Iduće godine održavaju se parlamentarni izbori u Njemačkoj. Alternativa za Njemačku (AfD), postigla je velike uspjehe na nedavnim izborima u saveznim državama otevši birače tradicionalnim strankama i uživa potporu oko 16 posto birača, po anketi iz rujna.
 
Prijevremeni izbori iduće će se godine održati i u Austriji i krajnje desna Slobodarska stranka (FPOe) mogla bi ući u vladu, iako u prosincu desničar nije izabran za predsjednika države.

U Danskoj, populistička Danska narodna stranka postala je 2015. druga najveća stranka u zemlji s 21 posto osvojenih glasova.
 
Slobodarska stranka (PVV) nizozemskog populističkog zastupnika Geerta Wildersa i dalje napreduje i ankete potvrđuju da se radi o najpopularnijoj stranci u zemlji.
 
Kad bi se parlamentarni izbori predviđeni za ožujak održali ovaj tjedan, Slobodarska stranka bila bi prva s 36 mjesta od 150 u donjem domu nizozemskog parlamenta.