U intervjuu za Media servis ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na donošenje najvažnijeg financijskog dokumenta u državi, rješavanje javnog duga ali je iznio i svoju viziju porezne politike.

Prihvaćam sve kritike, uvijek i sam polazim od toga što sam mogao bolje, rekao je Zdravko Marić za Media servis odgovarajući na pitanje je li zadovoljan izrađenim proračunom. Pozdravio je sve savjete i kritike koje je dobio od svojih kolega i stručne javnosti koja se, kaže, ponovno javila nakon što je proteklih godina bila "pritajena".

Jedni tvrde da smo preambiciozni, a drugi da smo trebali biti ambiciozniji, kaže ministar koji ipak smatra da će ispuniti sve što je zacrtao u ovoj godini. Osvrnuo se i na amandmane na proračun:

"94 amandmana, ukupna vrijednost njihova je više od milijardu i 400 milijuna, govori o jednoj situaciji koja je inače učestala. Mislim da je i sama rasprava bila u tom smjeru, mislim da je bilo vrlo konstruktivnih i komentara i primjedbi, no s druge strane treba uzeti u obzir da mi kao Vlada koja je predložila taj proračun duboko vjerujemo u njega, okvir prije svega koji smo složili smatramo da je održiv i da je za naše gospodarstvo i našu državu u ovom trenutku on dobro rješenje.

"O amandmanima se razgovaralo na Vladi, danas također imamo neke sastanke, no u ponedjeljak ćemo se o njima očitovati, nije htio Marić reći koji su Vladi amandmani bili prihvatljivi.

O amandmanu Mosta kojim se tražilo smanjenje financijskih sredstava u iznosu od 600 tisuća kuna za ured bivšeg predsjednika Mesića poručuje kako će se tek vidjeti na koji će način to biti formulirano, dok onaj Mosta i HSLS-a oko smanjenja sredstava za političke stranke ovako komentira:

"Mislim da je rasprava koju smo vodili interno na tragu da određene, neću reći korekcije, ali prilagodbe potrebno i moguće napravati. U ovom proračunu ćemo vidjeti hoće li to ići odmah ili će se naknadno o tome razgovarati i u konačnici naknadno donijeti neka odluka"

.Kad je o proračunu riječ, ministra smo pitali i razmišlja li o vraćanju HZZO-a u državnu riznicu - tu je ideju, između ostalog, iznio i HDZ-ov Ivan Šuker tijekom rasprave u Saboru."

U ovom trenutku to nije opcija, prijedlog proračuna koji smo stavili i s kojim idemo u Sabor jest da je HZZO izdvojen, no ono što je i gospodin Šuker napomenuo, bio je jedini koji se u raspravi fokusirao na tzv. izvanproračunske korisnike. Mislim da je to izuzetno važan segment. I HZZO i Hrvatske vode i ceste i svi ostali koji imaju značajne proračune, koje ne smijemo zanemariti već dapače o njima treba vrlo jasno i odgovorno govoriti ali i djelovati".

Ministar se osvrnuo i na prvu transakciju na domaćem tržištu: kaže emitirali smo 4 milijarde kuna, a interes je bio dva i pol puta veći, dakle 10 milijardi."Gotovo cjelokupna financijska industrija je u tom dijelu sudjelovala, najvećim dijelom mirovinski fondovi ali i ostali akteri koji su još i prije iskazali interes i, na neki način, potražnju za hrvatskim obveznicama.

To je u skladu s našim planom i strategijom za ovu godinu, dakle kombinacija domaćih i inozemnih. Moram reći da bez obzira što mi ove godine možda imamo u smislu inozemnih dospijeća, samo određeni dio kredita, nemamo obveznica, svejedno planiramo pratiti, između ostalog, i međunarodna tržišta kapitala i kad budemo smatrali da je najbolji moment za izaći na njih, zapravo to i učiniti.

Zapravo tom kombinacijom domaćih i inozemnih cijeli način financiranja optimizirati".Na pitanje kada ćemo napokon početi otplaćivati svoje kredite, a ne ih reprogramiravati, Marić kaže kako to i jest suština cijelog problema, no objašnjava - javni dug raste no bitna je i dinamika rasta.

Kako bi se on stabilizirao, u konačnici i smanjio Vlada razmišlja i o aktivaciji državne imovine, podsjeća Marić.

"To je, ja bih rekao, zaista jedan izazov i mi smo si ga zadali kao određeni smjer i cilj jer smatramo da je to važno. Moram priznati i ovako ću vam samo reći: mi u ovom trenutku imamo gotovo 300 milijardi kuna javnog duga, samo su dva ministarstva čiji su proračuni veći od ukupnih kamata koje mi plaćamo - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava budući da je i cijeli sustav mirovina tamo i moje ministarstvo koje plaća te kamate. Mi imamo trenutno gotovo 12 milijardi kuna kamata koje plaćamo. To je jedan veliki i značajni teret".

Teret su i dugovi cestarskih tvrtki, a plan rješavanja postoji, kaže Marić dodavši kako je cijeli "cestarski biznis i cijela ta imovina zaista vrijedna", no da su problemi iz prošlosti poput upravljanja su doveli do toga da je daj sektor postao problematičan. S tim se treba baviti, kaže Marić, koji uz financijsko smatra da u tom sektoru treba napraviti i poslovno restrukturiranje. Interes postoji, kaže ministar.

"Mi u Vladi smatramo da je to vrijedan biznis, vrijedna imovina, a vide to i drugi. Naši mirovinski fondovi koji upravljaju s više od 70 milijardi kuna sredstava budućih umirovljenika, odnosno hrvatskih građana, koji mahom ulažu u vrijednosne papire država, također traže dobra ulaganja. Dobro je da smo s njima otvorili dijalog, proaktivni su u svom pristupu i mi sad tražimo neki model kako bi u konačnici pomirili sve te interese. Mi kao država gledamo i ekonomski i financijski, moramo također uzeti u obzir, tražimo i optimalno rješenje za nas, ne samo u proračunu, nego i općenito za taj biznis. Jer, ponavljam još jednom, i taj cestarski biznis i neki drugi segmenti koje smo stavili i planiramo aktivirati - dakle, nije stvar krpanja proračunskih rupa, zaista nije jer mislimo i da se kroz participaciju strateških ulagatelja i financijskih, kroz bolje upravljanje, sigurno može dići vrijednost".

Osvrnuo se Marić i na ponedjeljak i pregovore sa sindikatima koji već poručuju da neće odustati od podizanja osnovice za plaće od šest posto što im jamči sporazum. Ministar kaže da taj rast iznosi gotovo 2 milijarde kuna, no kad bi se aktivirale i dodatne klauzule tog sporazuma, efekt bi bio i veći. Pregovori će se, kaže Marić, voditi zasebno sa sindikatima javnih i zasebno sa sindikatima državnih službi."Ali ono što smo i nekoliko puta rekli: ne želimo ništa prejudicirati, dogovor je i naš da si kažemo ono što imamo za stolom. Znam da je interes javnosti velik, međutim smatramo da ćemo ići tako u dobrom smjeru i da ćemo u konstruktivnom dijalogu doći do nekog rješenja".

Na pitanje hoće li sindikatima doći s nekom ponudom, Marić odgovara kako je dogovor za ponedjeljak da se napravi snimka stanja. Osvrnuo se i na HNB rekavši kako je jedan od stupova društva te gospodarstva u cjelini te kako smatra da im je u konačnici glavni cilj gospodarski rast, zapošljavanje i dizanje životnog standarda građana."Na nama je zadatak da budemo dobro iskoordinirani uz ponekad i razmimoilaženja", poručuje Marić te kaže kako smatra da je Boris Vujčić dobar guverner. Osvrnuo se Marić i na konverziju kredita u švicarcima rekavši da smo vrlo blizu punoj konverziji jer je, prema podacima koje ima, do sada izvršeno 95 posto konverzije. Rekao je da je razgovarao i s Udrugom Franak te da je spreman razgovarati i sa svima, no da on mora gledati cjelokupnu sliku gospodarstva i proračuna."Naravno da moram voditi računa i o reperkusijama same te konverzije i zakonskih rješenja koja su bila, sigurno da imamo i određena pitanja iz Brisela i Europske komisije tako da na neki način trebam sa svim tim skupa upravljati".Porezna politika u 2016. ostat će ista, no ministar ističe kako je projekt oko poreza sebi i svom timu zacrtao kao jedan od najvažnijih.

"Smatram da je u naš porezni sustav bilo previše intervencija, korekcija i zadiranja u njega tako da nije ni konkurentan, a ni transparentan već prilično složen. Tako da treba napraviti određene revizije. Ponavljam nisam čovjek od bombastičnih najava, smatram da to treba odraditi u miru. Zato sam i rekao da ovu godinu želim iskoristiti, ali ne cijelu godinu, već mjesece pred nama, jer u konačnici plan je doći s nekim cjelovitijim rješenjem koje će doći u primjenu već od početka iduće godine."Marić smatra da je potrebno napraviti određene analize i iskorak u samom poreznom sustavu i kad je riječ o fiskalnim i ekonomskim implikacijama i prema gospodarstvu i prema građanima, dok s druge strane smatra da se može napraviti iskorak u pojednostavljenju tog sustava i njegova "prohodnost".

"Želim da građanima i gospodarstvenicima to ne bude otegotna okolnost"; kaže ministar."Definitivno to su dva osnovna smjera koja planiramo učiniti s revizijom poreznog sustava. Tu su i određeni pojedinačni segmenti, vrlo često se spominje taj porez na imovinu, odnosno nekretnine, i taj segment i postojeći: porez na potrošnju, odnosno PDV, na dohodak, dobit, sav kompletni sustav će biti podložan toj reviziji".Iako sve karte ne želi otkriti, poručuje da bi do određenih korekcija moglo doći.

"To sve skupa što mi imamo je činjenica i situacija da je bilo previše tih intervencija koje su u dobrom dijelu slučajeva dovele do toga da sada ni sami nismo sigurni jesu li to bili koraci u dobrom smjeru. Imamo jako puno tih oslobođenja olakšica, određene stvari koje nemaju puno uporište u stvarnosti, a mi moramo brinuti o općem interesu. Naša porezna baza je "stiješnjena", a smatram da trebamo pronaći način da je proširimo.

 Onda kada se otvore mogućnosti, moramo početi razmišljati o poreznom rasterećenju".Kad je riječ o naplati poreza Marić kaže kako se ona podrazumijeva.

"Mi smo turistička zemlja i imamo općenito puno uslužnih djelatnosti i znamo da su i iskustva drugih zemalja pokazala da u pravilu u tom sektoru ima izbjegavanja plaćanja poreza. Mi tu želimo napraviti iskorak, ali smatramo i da tu treba imati jedan profesionalan i human pristup. Sigurno da nije dobro da usred sezone inspektori pečatiraju kafiće i restorane ispred turista"; poručio je ministar.

"Red se mora poštovati i štitit ću i braniti svoje inspektore, ali mislim da u tome svemu treba imati jedan objektivan pristup"."Ne treba odmah ići džonom jer sigurno moramo uzeti u obzir neke specifičnosti, ali odgovornost je na nama da naplatimo taj porez i tu sigurno neće biti milosti, a u načinu toga mislim da ćemo biti dobri".