Krajnje neuobičajeno
Beogradski mediji, dužnosnici i analitičari o blokadi otvaranja poglavlja 23
Srbijanska ministrica zadužena za europske integracije Jadranka Joksimović ocijenila je u subotu, nakon što Hrvatska Srbiji nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima, "krajnje neuobičajenim" da neka članica EU-a državu kandidata blokira pri otvaranju poglavlja i poručila da sada sve ovisi o stajalištu EU-a.
"Krajnje je neuobičajeno da
neka država blokira kandidata u tehničkom dijelu i prilikom otvaranja
poglavlja", rekla je ministrica Joksimović za današnju Politiku,
podsjetivši da je 27 od 28 zemalja članica Unije - sve osim Hrvatske -
dalo suglasnost, da Srbija otvori poglavlja 23 i 24 tijekom predsjedanja
Nizozemske.
U beogradskom se tisku danas ukazuje na stajališta svih članice Unije,
osim Hrvatske, da pitanja kojima je Hrvatska uvjetovala svoju suglasnost
Srbiji, nisu izravno vezana s uvjetima za otvaranje poglavlja.
Istodobno, prema saznanjima lista Blic u neimenovanim diplomatskim
krugovima, Bruxelles neće dozvoliti Hrvatskoj da blokira eurointegracije
Srbije i nastavi odugovlačiti s otvaranjem poglavlja 23.
Pozivajući se na diplomatske izvore u Bruxellesu, Blic piše kako su
"Hrvati zatražili vremena da bi se izvukli iz problema koji su
uvjetovanjem Srbije sami zakuhali, jer ne mogu dobiti potporu za svoje
zahtjeve od drugih članica EU-a".
"Ukoliko Hrvatska do utorka ne dostavi mišljenje, politički pritisci
podignut će se na višu razinu i vrlo je moguće da će se u cijelu priču
uključiti i Vijeće ministara EU-a", navodi izvor Blica u Bruxellesu.
Šefica pregovaračkog tima Srbije s EU-om Tanja Miščević rekla je za ovaj
list da je Srbija napravila Akcijski plan za poglavlje 23 temeljem
uvjeta zadanih prije dvije godine, na koji su sve članice dale pozitivan
odgovor, jednako tako i Hrvatska.
"Hrvatska sada traži nove uvjete koji ne stoje. Traže bolju suradnju
s Haškim tribunalom, a tužitelj Serge Brammertz je tu suradnju pohvalio.
Također, traže i ukidanje zakona o univerzalnoj jurisdikciji koji, osim
Srbije, ima još 11 zemalja članica EU-a. Kad je riječ o manjinama,
Srbija je Ustavom ustanovila prag za manjine koji im omogućuje ulazak u
Skupštinu", objašnjava Miščević.
Beogradski mediji citiraju i ocjene predsjednika Srpskog nacionalnog
vijeća Milorada Pupuvca da blokadom Srbije Hrvatska ni sebi ne čini
dobro jer ima obveze poštivati pristupni sporazum s EU-om.
"Nije dobro što se Hrvatska odlučila blokirati otvaranje poglavlja
upravo u području ljudskih prava i sloboda, gdje i sama Hrvatska, kao
članica EU po pristupnom sporazumu koji je potpisala s ostalih 27
članica ima značajne obveze, posebno u aneksu 7, poštivanju prava
nacionalnih manjina, u suradnji s Haškim sudom, u povratku izbjeglica i
ostvarivanju njihovih prava", naveo je Pupovac, ocijenivši da Zagreb i
Beograd trebaju suradnjom premostiti probleme.
"I umjesto da zajedno sa Srbijom radi na rješavanju tih pitanja,
poglavito na suradnji s Haškim sudom, na suđenju za ratne zločine,
Hrvatska se odlučila da svu odgovornost za ta pitanja prebaci na
Srbiju", rekao je Pupovac.
On je ocijenio da nije u jednostavnoj poziciji kad je u pitanju
ostvarivanje prava nacionalnih manjina, ljudska prava, zaštita
tolerancije i demokratskih vrijednosti jer se u posljednje vrijeme svi
ti elementi ozbiljno ugrožavaju i ozbiljno krše.
"Prema tome, Hrvatska može postati sama predmet interesa nadležnih
europskih institucija, ne samo EU-a nego i Vijeća Europe i OESS-a, i
time će zapravo postavljajući uvjete Srbiji, Hrvatska doći u situaciju
da će postaviti uvjete samoj sebi", kaže Pupovac.
Analitičar Davor Gjenero ukazao je u izjavi agenciji Tanjug da
stajalište Hrvatske u Beogradu ne treba biti iznenađenje jer ona nije
blokirala pregovore Srbije i EU-a, već je "izrazila rezervu" prema
otvaranju poglavlja 23.
Gjenero podsjeća da je još prehodna administracija u Zagrebu rekla kako
"Hrvatska traži da se u okviru tog poglavlja definiraju tri pitanja" i
ocjenjuje da će u dugim pregovorima poglavlje 23 o pravosuđu i temeljnim
pravima "biti zadnje koje će Srbija zatvoriti".
"Očigledno je da je to razlog zašto je rukovodstvo Srbije odlučilo ne
odazvati se na izrečenu rezervu Hrvatske. To će, vjerojatno,
napraviti vrlo brzo nakon izbora", uvjeren je Davor Gjenero.
Direktorica beogradskog Centra za euroatlantske integracije Jelena Milić
tvrdi da je stav Hrvatske legitiman, te da "pitanje ratnih zločina,
odnosa prema manjinama ili tranzicijskoj pravdi nisu nikakve posebne
ucjene, niti uvjetovanja Srbiji već su uvjeti za europske integracije
zemalja zapadnog Balkana" koji su definirani europskim summitima u
Zagrebu i Solunu.
"Proces pregovaranja je kompliciran i sastoji se od toga da Srbija
usvoji europsko zakonodavstvo, a prostor za takozvane pregovore je vrlo
vrlo uzak. I nije to ravnopravan proces", objašnjava Milić i podsjeća da
je i Zagreb zbog nekih otvorenih pitanja sa Slovenijom imao problema
tokom pregovora.
Milić u izjavi agenciji Tanjug sugerira da se ovakvi sporni
trenuci između Hrvatske i Srbije ne tumače svaki put kao "utakmica na
život i smrt", navodeći kako su to legitimne pozicije koje zemlje unutar
EU-a imaju pravo postaviti državama koja žele postati članicom Unije,
podjećajući da "EU ne sili" Srbiju da uđe u članstvo.
Glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans Nemanja
Todorović Štiplija preporučuje da Srbija i Hrvatska nesuglasice i
probleme rješavaju bilateralnim razgovorima jer bi drukčije strategije
usporile eurointegracijski proces Srbije.
"I u slučaju blokiranja 13 hrvatskih pregovaračkih poglavlja od strane
Slovenije do dogovora se došlo između dvije zemlje", podsjeća Todorović.
Na sastanku radne skupine Vijeća EU-a za proširenje održanom u petak nije bilo pomaka u pogledu definiranja mjerila za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima sa Srbijom jer Hrvatska nije dala zeleno svjetlo, doznaje se iz europskih izvora.
"Još nema pune suglasnosti, Hrvatska još nije dala zeleno svjetlo", rekao je izvor iz Vijeća EU-a.
Vezane vijesti
-
-
Ženska košarkaška reprezentacija Hrvatske u srijedu putuje u bugarski Botevgrad na prvu utakmicu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2023., a susret protiv Bugarske je dan kasnije (18 sati).
-
Beograd će dobiti ulicu Mate Parlova, najuspješnijeg jugoslavenskog boksača svih vremena i osvajača naslova europskog i svjetskog prvaka, te olimpijskog šampiona, odlučilo je u utorak povjerenstvo Skupštine Beograda, u trenutku dok se u srbijanskoj prijestolnici održava Svjetsko prvenstvo u boksu.
-
Ministrica kulture i informiranja Srbije Maja Gojković i čelnica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić oslikavanjem lika bana Josipa Jeličića na zidu svečane dvorane označile su u subotu navečer početak unutarnjih radova na obnovi njegove rodne kuće.
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.