Politika

Četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti

Sabor u petak obilježava 25. obljetnicu hrvatske neovisnosti

Sabor u petak obilježava 25. obljetnicu hrvatske neovisnosti

Svečanim prijemom, Hrvatski sabor u petak će obilježiti četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti i Dan neovisnosti, 8. listopada.

Bit će to prigoda za podsjećanje na 8. listopada 1991. godine kada je prvi saziv Sabora u dramatičnim okolnostima, u zgradi INE u Šubićevoj ulici donio povijesnu odluku da Hrvatska raskida sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ.

Na svečanom prijemu, koji počinje u 11 sati, predviđeno je obraćanje predsjednika Sabora akademika Željka Reinera, a nazočit će državni dužnosnici, predstavnici političkog, društvenog, kulturnog, akademskog života te predstavnici vjerskih zajednica, udruga i diplomatskog zbora u Hrvatskoj.

Odluku o neovisnosti Sabor je donio jednoglasno, a pročitao ju je tadašnji potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks.
"Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ", rekao je Šeks te poručio kako je zadaća Vlade, sabora i svih državljana Hrvatske "da oživotvore tu odluku i da obrane hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost".
Hrvatska od tog trenutka više nije smatrala legalnim ni legitimnim ni jedno tijelo bivše države, ni njene pravne akte, bivša zajednička država za nju je prestala postojati.
Povijesnu odluku o neovisnosti, Sabor je temeljio na referendumskoj volji hrvatskih građana da imaju samostalnu državu, te na Ustavnoj odluci o samostalnosti i suverenosti koju je donio 25. lipnja 1991. godine.
Stupanje na snagu te Odluke odgođeno je za tri mjeseca, na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja i zahtjeva Europske zajednice koja je vjerovala da se rastuća jugoslavenska kriza i srpska agresija mogu riješiti mirnim putem.
Tromjesečni moratorij na Odluku o samostalnosti istekao je 7. listopada 1991., na dan kada su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore u kojima je tada bila rezidencija prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i koji je u trenutku napada bio u zgradi.
Bili su to dramatični dani za cijelu državu, agresija JNA i pobunjenih lokalnih Srba proširila se na gotovo cijelu Hrvatsku, svakodnevno su napadani Vukovar, Vinkovci, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik...te brojna druga manja mjesta.
Nakon napada na Banske dvore, od kojih ga dijeli tek Markov trg, Sabor je zbog opasnosti da se napad ponovi, 8. listopada zajedao u zgradi Ine u Šubićeboj ulici, dakle izvan povijesnog zdanja na Trgu svetog Marka.
Na tu se činjenicu osvrnuo tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan.
"Još od vremena turskih zuluma, Hrvatski sabor nije bio prisiljen da traži neko tajno i skrovito mjesto i sama ta činjenica dovoljno govori kuda ovi novovjeki zulumčari povijesno i civilizacijski pripadaju", zaključio je Domljan.
Iako je važnost tog datuma neupitna, on čitavo deteljeće nije imao status državnog blagdana. Tek 2001. godine, Sabor je donio odluku da se 8. listopada proglasi Danom neovisnosti.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.