Oguić smatra kako bi se trebao promijeniti i sustav kreditiranja gradnje hotela pa navodi primjer Turske gdje država preuzima 30 posto kreditne obaveze za hotele

Na području Grada Paga boravi ok 300 stranih gostiju što turistički djelatnici smatraju dobrim i nadaju se kako će turistička sezona biti barem na razini prošlogodišnje.

Otočni hotelijeri su pozdravili mjere Ministarstva turizma o smanjenju parafiskalnih davanja, kao što su ZAMP, televizijska pretplata i slično, no mnogi smatraju kako se radi o vatrogasnim mjerama, a ne o dugoročnoj strategiji. Da bi se turizam razvijao i da bi se i cijenom moglo konkurirati na svjetskom turističkom tržištu potrebni su novi hoteli koji bi se gradili po bitno drugačijim uvjetima od onih kakvi su sada.

"Parafiskalna davanja su velika i dobro je što se ide na njihovo smanjenje, ali to nije suština problema," kaže Borko Oguić, vlasnik tvrtke "Meridijan 15" u sklopu koje se nalazi najmlađi otočni hotel "Meridijan".

"Suština problema je u tome što se ne grade hoteli, kao nositelji turizma, a ne grade se jer nema stimulacije kakva postoji u nama konkurentskim državama. U Hrvatskoj na gradnju hotela treba primijeniti sustav kakav se primjenjuje u brodogradnji. U brodogradnji država preuzima na sebe dio obaveza i tako brodogradnji najprije omogućava opstanak, a onda i razvoj. Na hotelsku izgradnju mogao bi se primijeniti i sustav sličan onome kakav se koristi u stambeno poticanoj stanogradnji gdje bi grad investitora oslobađao većeg dijela komunalne naknade, a država bi se odrekla nekih poreznih obaveza i tako bi se hotel mogao graditi po cijeni od 900, a ne 1300 eura po metru četvornom. Nešto se u Vladi počelo raditi u tom smislu, ali samo za hotele do 40 ležajeva što nije dobro jer je tek hotel sa 100 i više ležajeva isplativ."

Oguić smatra kako bi se trebao promijeniti i sustav kreditiranja gradnje hotela pa navodi primjer Turske gdje država preuzima 30 posto kreditne obaveze za hotele, a krediti se daju na trideset, a ne kao u Hrvatskoj na osam ili deset godina.

"Turska je sada puna, a mi nismo jer je cijena smještaja u Turskoj 15 eura, a da bi smo mi radili čak i bez zarade trebali bi smo imati cijenu od 18 eura što ne možemo," kaže Oguić. "Ja bih rado u svojem hotelu usred sezone cijenu pansiona spustio od primjerice 40, na 20 eura, kao što to rade u nama konkurentskim državama, ali to ne mogu, kao ni drugi hotelijeri, jer time ne pokrivam osnovne troškove. To je suština problema i to treba riješiti kako bi se poticala gradnja hotela."

S Oguićem se slažu i drugi hotelijeri i vjeruju kako će se u Vladi, nakon što se shvatilo koliko su velika parafiskalna davanja, shvatiti kako je potrebno provesti i u druge mjere. Na Pagu se dvije trećine stanovništva bavi turizmom. Kada bi se izgradila samo trećina od svih hotela koji su predviđeni Prostornim planom u Pagu bi se otvorilo preko 300 novih radnih mjesta i smanjilo bi se iseljavanje stanovništva.

Ukoliko u Vladi shvate suštinu problema, kažu otočni hotelijeri, te ako se provedu mjere koje će imati dugoročno značenje, investitori neće izbjegavati ulaganje u hotele. Za sada na Pagu goleme zemljišne površine koje su planovima namijenjene za gradnju hotela prekriva makija, ne gradi se ništa i od toga nitko nema koristi.