Zadarska županija jedina je regija s longitudinalnim istraživanjem obrazovnih i radnih aktivnosti završenih učenika srednje škole, a rezultati ankete ''Gdje su danas?'' provedene na generaciji 2008./2009. godine prezentirani su u Domu Zadarske županije.

Projekt su u sklopu HZZ-a Zadar i Razvojne agencije Zadarske županije vodili dr.sc. Dubravko Bacalja i Višnja Perin.

 

Pročelnik za društvene djelatnosti Zadarske županije, Ivan Šimunić, kazao je kako je cilj ovog istraživanja utvrditi koja je uloga srednjoškolskog obrazovanja i stvoriti bazu podataka o odlukama srenjoškolske populacije od koje će koristi imati srednje škole, Županija, gospodarski sektor i buduće generacije.

Većina gimnazijalaca nakon srednje škole upisuje fakultete, a učenici strukovnih škola nađu se na tržištu rada.

Ispitanici koji nastavljaju školovanje u većoj mjeri se školuju o vlastitom trošku, nego uz potporu ministarstva. Ispitanici koji su zaposleni do posla su najčešće došli osobnim kontaktom i najčešće rade za plaću između 3001 i 4500 kuna.

Diplomom do posla

Tijekom perioda kontinuiranog srednjoškolskog obrazovanja na povremenim poslovima radilo je njih 51,7%. U povremene radne angažmane podjednako, bez značajnih razlika, bili su uključeni mladići 56,12% i djevojke 43,88%,

''Najčešći razlog nastavljanja školovanja nakon srednje škole kojeg iznosi 95,6% ispitanika od njih 51,8% koji su nastavili školovanje je slijedeći: fakultetska diploma povećava mogućnost dobivanja posla.

Nakon završene srednje škole više od polovine (51,8%) nastavlja školovanje upisivanjem studija dok ih 48,2% ne upisuje studij. Iste godine kad završe srednju školu studije upisuje njih 92,06%, dok ih 7,94% studije upisuju nakon godinu ili više dana pauze'', kaže dr.sc. Bacalja.

 

Ukupno gledajući, djevojke češće od mladića upisuju studij, a mladići upisuju studij značajno češće od djevojaka u godini završetka srednjeg obrazovanja.

Gimnazijalci na faks, "strukovni" na burzu rada

Najveći broj ispitanika nastavio je školovanje na Sveučilištu u Zadru 36,6%, zatim Sveučilištu u Zagrebu 29,3%, Sveučilištu u Splitu 12,2%, Sveučilištu u Rijeci 12,2%, dok je 5,6% ispitanika nastavilo školovanje na visokim školama, a 6,9% njih je nastavilo školovanje na veleučilištima.

Obrazovni i radni put nakon završene srednje škole uvelike ovisi o vrsti srednje škole koju je netko završio.

Ispitanici koji su završili gimnazijske programe, gotovo svi, nastavljaju školovanje. Ispitanici koji su završili četverogodišnje strukovne i umjetničke škole u više od polovice slučajeva nastavljaju školovanje, dok ispitanici koji su završili trogodišnje strukovne škole (industrijske i obrtničke) uglavnom ulaze na tržište rada.

Udio između zaposlenih i nezaposlenih kod završenih strukovnih škola (četverogodišnje, trogodišnje obrtničke i industrijske) je gotovo jednak. Kod nezaposlenih, veliki udio njih (52%) ušlo je u dugotrajnu nezaposlenost (nezaposleni su preko 12 mjeseci), i ne pokazuju veliki aktivizam u traženju posla.

Od ispitanika koji su trenutno na tržištu rada (zaposleni i nezaposleni) ukupno 34,6% razmišlja o promjeni zanimanja, što može ukazivati na pogrešan izbor zanimanja nakon osnovne škole.