Tri godine nakon posljednjeg istraživanja Nacionalno vijeće za konkurentnost izdalo je treću publikaciju regionalnog indeksa konkurentnosti, koje jasno pokazuje kakvi su uvjeti poslovanja i života u pojedinim regijama, odnosno županijama.
Za vrijeme posljednjeg istraživanja, Zadarska je županija pokazala izniman napredak i po konkurentnosti se svrstala u sam vrh županija, popevši se s devetog na šesto mjesto. U novom istraživanju, zadarska je regija ostala na šestom mjestu, no treba istaknuti kako su sve ostale županije u Dalmaciji pale na nacionalnoj ljestvici.
Relevantna slika
Obimno istraživanje koje vrlo detaljno i po jasnim pravilima provode Nacionalno vijeće i UNDP daje kvalitetnu podlogu kojom se može odrediti atraktivnost određenog područja za poslovanje i život. istraživanje daje jasnu sliku o snazi i slabostima hrvatskih županija i donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini.
Kako se navodi u obrazloženju publikacije, ono može biti i dobar investicijski vodič, odnosno preporuka domaćim i stranim ulagačima gdje je najpametnije uložiti sredstva u razvoj biznisa.
Na nacionalnoj razini istraživanje pokazuje kako se Hrvatska u tri godine promijenila, no najkonkurentnije županije takve su ostale i dalje, dok su one nisko na ljestvici i dalje na otprilike istoj poziciji.
Prvih pet mjesta zauzimaju Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija, a Zadarska je odmah do njih i s pravom možemo biti ponosni na zadržavanje istog statusa kao i prije tri godine, u uvjetima gospodarske i financijske krize.
Na dnu ljestvice ostale su najnekonkurentnije županije – Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, što se u istraživanju pravda posljedicama ratnih događanja na tim područjima. Tim više je pozicija Zadarske županije, koja ništa manje nije bila pogođena ratnim nedaćama od navedenih, još impresivnija.
Dapače, u objedinjenim podacima sva tri dosadašnja istraživanja, Zadarska je županija, uz Osječko-baranjsku i Krapinsko-zagorsku od 2007. do 2013. jedina u Hrvatskoj koja je ostvarila jačanje konkurentnosti, odnosno pomak za tri ili više mjesta.
Za primjer, ostale županije u Dalmaciji itekako su pale u konkurentnosti, Splitsko-dalmatinska s osme na devetu poziciju, Dubrovačko-neretvanska s devete na desetu, a Šibensko-kninska s desete na četrnaestu.
Po čemu smo prvi
Da istraživanje pokazuje realnu sliku hrvatskih županija, potvrđuje i metodologija izrade, preuzeta od Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD), koji su vodeće međunarodne institucije za ovakva istraživanja. Konačna ocjena donosi se na zbroju različitih podindeksa i tzv. stupova konkurentnosti koji se mjere statistički i anketno.
Detaljna analiza Zadarske županije pokazuje značajne prednosti u određenim sektorima, no isto tako i nedostatke u drugima. U čak četiri faktora smo prvi u Hrvatskoj – po migracijskom saldu, razvijenosti lučke infrastrukture i vodenih puteva, zrakoplovnoj povezanosti s inozemstvom te po klimatskim uvjetima, prirodnim ljepotama i ekološkoj očuvanosti.
Drugi smo u zemlji po broju zaposlenih te po privlačnosti zemljopisnog položaja za ulagače, a treći po suradnji poduzetnika i lokalne politike. Visoko četvrto mjesto držimo i po broju obrta, investicijama u dugotrajnu imovinu te cijeni komunalija i gradnje.
Peti smo po vitalnosti – indeksu umrlih i rođenih, troškovima rada, cijeni vode i odvodnje, nepotkupljivosti javnih službenika, neovisnosti sudstva te kvaliteti javnih škola. S druge strane lošiji smo od hrvatskog prosjeka, a ponegdje i pri samom dnu, po udjelu radno sposobnog stanovništva, količini otpada, broju riješenih sudskih predmeta, cijeni stanova, sivoj ekonomiji, dostupnosti kredita i drugo.
Ono što je bitno za građane u ovakvoj podjeli jest da županije s najnižim indeksom konkurentnosti imaju i najnižu razvijenost. Nejednakost u razvijenosti pak očituje se u broju nezaposlenih, prosječnoj plaći koja je i do triput veća u bogatijim regijama, standardu građana i drugim socijalnim značajkama. Iako se nalazimo pri samom vrhu po ovom istraživanju, nadajmo se kako ćemo u naredne tri godine osjetiti i spomenute benefite gornjeg doma razvijenih županija kojem sad pripadamo.
Preporuke za unaprijeđenje kažu da se jačanje konkurentnosti može postići isključivo suradnjom svih društveno-gospodarskih sudionika kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, u čemu ključnu ulogu ima suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava s poslovnim sektorom.
Često su se kod predstavljanja brojnih strateških dokumenata i istraživanja koje provodi Zadarska županija mogle čuti kritike kako je riječ o uzaludno potrošenim novcima, no jačanje konkurentnosti zahtjeva dugoročne strategije, stabilnu politiku i programe, suradnju u provođenju tih projekata te kontinuirano praćenje rezultata. Posljednjih godina ovakav način rada u Zadarskoj županiji pokazuje i svoje rezultate, što pokazuje i ovo istraživanje.
Upravo po dobroj suradnji obrazovnog i istraživačkog sektora s poduzetničkim, uz lokalnu i regionalnu vlast koja tu suradnju iznimno potiče, Zadarska se županija ističe od susjednih, što je u konačnici i rezultiralo ovako dobrom pozicijom.
Publikacija Nacionalnog vijeća za konkurentnost i UNDP-a, kao obimno istraživanje, tek potvrđuje ono što je već bilo poznato – da je Zadarska županija u Dalmaciji najbolja po uvjetima za poslovanje i život.
Goleme razlike u razvijenosti
Publikacija prikazuje i goleme razlike u razvijenosti različitih područja u Hrvatskoj, koja se nije previše mijenjala u razdoblju od desetak godina. Županije s najnižim BDP-om po stanovniku nekoliko je slavonskih županija s 5.882 do 6.333 eura, dok je primjerice najbogatiji Grad Zagreb s trostruko viših – 18.503 eura po stanovniku.
Prema nezaposlenosti razlika je još i veća, jer ona u Gradu Zagrebu iznosi 8,7 posto, dok je ista u spomenutim slavonskim županijama od 32 do 33,4 posto, što je gotovo četiri puta više.
Narodni list
