Ljubičasta minuta
Pričaj mi priču
susret s ovim pričama uvijek iznova otkriva vridnosti
Osim drvca, kuglica, kolača i petardi, ovo predblagdansko cirkusarenje zgodno je posvetiti prisjećanju na ona književna djela koja su toliko dobro ocrtala praznični duh da su praktično pretvorena u božićne sinonime.
Božić je dan okupljanja raspršenih naraštaja. Dan povratka drevnim običajima. U svojoj društvenoj i kulturnoj dimenziji, Božić je civilizacijski fenomen koji nadilazi religijsko-mitološki okvir.
Plemenitost velikih božićnih priča sastoji se u tome što, u srcu tople idile, pokazuju i njezino sjenovito naličje. Susret s ovim pričama uvijek iznova otkriva vridnosti. Po tome su slične trajnosti samog Božića, koji se potkraj svake godine iznova vraća, ne trošeći ništa od svježine i bogatstva svojih značenja.
Sigurno se sićate Dickensove «Božićne priče»? Mrzovoljni škrtac Ebenezer Scrooge tokom badnje večeri doživi duhovni preobražaj, pretvara se u osjećajnog i darežljivog čovjeka i spoznaje važne životne istine. Od 1843. do danas to je zasigurno najpopularnije djelo predblagdanskog vrimena. O njegovoj vječnoj aktualnosti svjedoče i brojne ekranizacije, a čak postoji i verzija ekipe iz «Muppet showa».
«Djevojčica sa šibicama» Hansa Christiana Andersena nastala je nekoliko godina nakon Dickensovog djela. Sagledala je praznike s aspekta siromašnih i napuštenih, onih koje u sveopćem blagostanju uvijek nastojimo zaboraviti - da nam ne bi pokvarili uživanje i upravo je zbog toga još uvijek vrlo aktualna.
Koliko je Dickensov utjecaj bio snažan, svjedoči i najpoznatiji moderni božićni lik koji se pokazao strašno pogodnim za ekranizaciju i komercijalnu eksploataciju (pa čak i u politici). Radi se o Grinchu, glavnom protagonistu kratkog djelca Theodora Geisela, poznatijeg pod pseudonimom Dr. Seuss.
Grinch neodoljivo podsjeća na Dickensova Scroogea, ima srce dva broja premalo i toliko mu se gadi Božić da odlučuje spriječiti njegov dolazak. Postao je planetarno popularan nakon animiranog filma «Kako je Grinch ukrao Božić» Chucka Jonesa, a slavu je obnovio i filmskom adaptacijom u režiji Rona Howarda.
Iako se ne može uključiti u božićne bestselere, priča Pascala Brucknera «Upomoć, Djed Božićnjak se vraća» najbolje ocrtava današnju komercijalizaciju najlipšeg praznika u godini. Autor je genijalno ulovio božićni duh potrošačkog društva i oslikao ga u liku ostarjelog Djeda Božićnjaka koji je živčenjak, ne zna se služiti računalom i marketingom, a pokloni koje donosi današnjoj su dici apsolutno nezanimljivi!
U usporedbi s Brucknerom, Dickensonova priča djeluje kao jedna velika sentimentalna laž u koju više ne viruju ni mala dica, ali na čitatelju ostaje odluka o tome kakav je Božić lipši - onaj romantični, sa snježnim pahuljama i mirisom kolača ili grublja verzija tornada po trgovinama uz iritantnu, izlizanu Jingle Bells.
Vezane vijesti
-
Kada nam se dogodi da smo zaboravili četku za rumenilo ili kosu, idealno ju je posuditi od prijateljice kao spas u zadnji čas, ali to može imati i negativne zdravstvene posljedice.
-
Sve što vam treba su andol ili aspirin i dobro ih je imati uza sebe dok hodate prirodom. Ako vas ubode pčela, osa, stršljen, obad ili neki drugi insekt, odmah malo navlažite tabletu i stavite na mjesto uboda.
-
HNK Zadar poziva da i ove godine, 27. ožujka s obilježimo Svjetski dan kazališta. Ovaj put uz domaću uspješnicu, legendarnu komediju Ive Brešana, PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA.
-
Prvi hrvatski održivi muzej, Muzej odbačenih predmeta, autorica Irene Boćkai i Ane Katulić, stiže u Zadar.
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Reci što misliš!