Iz iskustva već znamo da je zaustavni put po mokrom i skliskom kolniku puno duži i da je u direktnoj vezi sa brzinom vožnje.

Najavljuju nam meteorolozi pogoršanje vremena ovaj tjedan, temperature će se sniziti, a u nekim djelovima naše zemlje osim kiše padat će i snijeg. Većina nas će zaključiti - napokon! Nije prirodno za ovo doba godine hodati u japankama, pa čak kupati se i u moru.
Upravo se nalazimo u dijelu godine kad su padaline najučestalije, a dolazi nam i zima!

Kiša može predstavljati veliki problem tijekom vožnje. Kiša se jednostavno lijepi na stakla vozila, posebno na stražnja i bočna stakla te na vozačeva zrcala, te u takvim uvjetima naravno teže primjećujete ostale sudionike u prometu, ali i oni vas. To su razlozi zbog kojih vozači imaju zakašnjele reakcije i često dolazi do sudara.
Vidljivost kroz prednje vjetrobransko staklo uvelike ovisi o ispravnosti brisača.
Vozači još moraju imati na umu da kad se mimoilaze sa ostalim vozilima, pogotovo sa teretnim i autobusima, može doći do zalijevanja vjetrobranskog stakla, čime se smanjuje vidljivost, te na taj način vozač može izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Dakle mora biti pripravan pojačati rad brisača u takvim uvjetima!

Zamagljivanje nastaje zbog temperaturnih razlika unutar i van vozila. U tom slučaju potrebno je uključiti uređaj za grijanje i provjetravanje, gdje topli zrak usmjerimo prema vjetrobranskom staklu. Vrlo je važno da su staklene plohe čiste jer su na taj način daleko manje podložne zamagljivanju a i lakše ih je i brže odmagliti!

Vodeni klin je u direktnoj vezi sa gumama. Loše, istrošene gume sa nedovoljnom dubinom utora (šara) na nakvašenom kolniku nisu sposobne svu vodu istisnuti-raspršiti te dolazi do podvlačenja vode ispod guma(stvara se vodeni klin) i izdizanja guma iznad kolnika čime se smanjuje ili u potpunosti gubi dodir gume i podloge. Pogotovo uočljivo pri većim brzinama kretanja.
Pri različitim brzinama vodeni klin različito djeluje na gume. Počinje se formirati već pri malim brzinama od 16 km/h, pri brzini od 80 km/h izdiže dio kotača, pri brzini od 90 km/h potpuno izdiže kotač iznad kolnika.
Vozač ima osjećaj da nema potpunu kontrolu nad vozilom, teško održava pravac, kotači počinju proklizavati, motor se okreće brže, kočenje je znatno oslabljeno i vrlo opasno!
Trzaj na upravljaču, kao i kompletno trzanje vašeg vozila vas upozorava na tu pojavu, upravljač se okreće laganije nego inače.
U takvim uvjetima treba izbjegavati snažno kočenje, smanjivati brzinu oduzimanjem gasa i kočiti motorom prebacivanjem u niži stupanj prijenosa, izbjegavati bilo kakve nagle pokrete sa upravljačem i na taj način ponovno možete uspostaviti kontrolu nad vašim vozilom. Cilj nam je dakako ponovno uspostavljanje boljeg prijanjanja guma sa podlogom.
Dakle vozači usporite!

Iz iskustva već znamo da je zaustavni put po mokrom i skliskom kolniku puno duži i da je u direktnoj vezi sa brzinom vožnje. Međutim koliko će se netko brzo uspjeti zaustaviti u nekoj konretnoj situaciji ovisi i o tome koliko je vozač toga trenutka usredotočen na vožnju. Vlažno, oblačno vrijeme inače ima negativni psihološki utjecaj na vozače. Takvo vrijeme je pogodno i za stvaranje gužvi, vozači u takvim situacijama vjerovatno kasne na posao, sastanke itd. što ih sve skupa čini nervoznima, žure, nastoje što prije izići iz tog prometnog kaosa. Sve to skupa čini idealnu podlogu za nastanak prometnih nesreća.

Činjenica da je prosječnom vozaču potrebna otprilike 1 sekunda da reagira na neki vanjski podražaj i činjenica da je vozač za to vrijeme pri brzini od samo 50km/h prešao nekih 13-14 metara i da je tek tad stao na kočnicu govori sama za sebe. To je zapravo prijeđeni put za vrijeme reakcije, a ostaje nam još najmanje 15 metara samog puta kočenja, dakle ukupni zaustavni put i to na suhom kolniku iznosi preko 30 metara. Kod mokrog kolnika naravno daleko više. Stoga se preporuča vozačima držati trostruko veći razmak prilikom vožnje po kiši.

Moramo spomenuti da postoje i vrlo pametni sustavi u vozilima novije generacije, koji nam olakšavaju vožnju u nepovoljnim uvijetima i povećavaju sigurnost u vožnji kao što je ABS sustav, i sustavi poput ASR-a,ESP-a itd. ABS naprimjer pomaže prilikom kočenja, garantira puno brže zaustavljanje jer ne dozvoljava u većini slučajeva blokiranje kotača.
Bez obzira koliko ti sustavi bili napredni protiv zakona fizike se ne može, drugim riječima ti sustavi nisu svemogući, korisni su i dobri samo to.

Vozite oprezno i ove zime!