Ako čitate redovno dnevni i tjedni tisak, pratite glavne informativne emisije na javnoj i komercijalnim televizijama, poslušate neke programe Hrvatskog radija, sigurno mislite da ste nekako „u tijeku stvari", barem dobro upoznati s onim glavnim kretanjima i strujanjima informacija.

Donekle imate pravo, jer ste sigurno nadprosječno „nahranjeni" informacijama, pa se očekuje i da nadprosječno poznajete što se događa. Međutim, izgubili ste možda iz vida samo malu razliku između informacija i činjenica. Naime, recimo to jednostavnije - činjenice uvijek mogu biti informacije, ali informacije ne moraju uopće biti činjenice...

Shvaćate vjerojatno ovu po(r)uku, no ona se (i) ovaj put ne otkriva na početku teksta, već krije negdje na kraju. Snaga medija, pa i njihove manipulacije, moć usmjeravanja pozitivnih i negativnih promjena u društvu, pa i utjecaja na međuljudske odnose nalazi se negdje u tom neočekivano jednostavnom odnosu između činjenica i informacija. No, recimo iskreno, jeste li prije uopće mislili da razlika postoji? Možete li je prepoznati? Ako imate najmanje jedan odgovor da, prosječni ste čitatelj. Dva pozitivna odgovora čine vas ili vlasnikom medija, spin doktorom ili ravnodušnim stručnjakom. Oba negativna odgovora, među ostalim, čine vas dobrim kandidatom za posao novinara i/ili urednika...

Poslužimo se jednim primjerom. Kako bi nam situaciju pojednostavnili, mediji često stavljaju dvije iste ili slične vijesti zajedno, ali je njihova percepcija ili namjera često i suprostavljena. U ovom slučaju na Teletekstu ste mogli ovih dana pročitati kako farmaceutski div GLAXOSMITHKLINE planira obustaviti istraživanje i razvoj analgetika i antidepresiva, pa će smanjiti broj zaposlenih i zatvoriti laboratorije na šest lokacija u EU i Kanadi, uključujući i Hrvatsku. Reorganizacija istraživačkih aktivnosti čeka tako, primjerice, poljski Poznan, kanadsku Mississauga-u i Zagreb, sve skupa 3000 radnih mjesta manje.

Ništa neobično, reklo bi se, uostalom, već se polako osipaju pobornici svjetske pandemije svinjske gripe, medijsko-multinacionalno-korpooracijskog projekta koji je pokupio par milijardi dolara, ali praktički i propao prije nego je donio desetine milijardi. Jesu li krive ptice, svinje, miševi ili ljudi za ovaj izostanak profita, temeljen na velikoj medijskoj paralaži i napuhavanju osnovnog problema i tko zna čemu još, otkrit će se naknadno, uglavnom, ovaj puta smo svi odahnuli jer, eto, preživjeli smo, a milijuni bačeni za kampanje, cjepiva i ostalo, ionako nisu naša briga.

Obratite pažnju na riječ „ionako", ona je idealna medijska riječ, jer krije u sebi sva nenapisana i neprikazana opravdanja ili isprike za lažne kampanje, greške u koracima medija ili neuspjele manipulacije. Jer, premda svinjska gruipa nije ono što nam je najavljivano, ostaje utjeha „da bi ionako neki ljudi umrli, a mi smo se držali propisa i za svaki slučaj potrošili milijune". Isto kao kada vas liječi bioenergetičar, a vi umrete, pa se kaže „ionako bi umrli, ali ovako ste još poživjeli". I tako unedogled.

Nadalje, odmah uz navedenu vijest na Teletekstu stoji i ona kako je Zagrebački centar tvrtke čije ime ne možete izgovoriti u jednom dahu ( i koja je valjda onomatopeja za kašalj ), priopćio da je „zasebna poslovna jedinica i ni na koji način nije povezana s GSK-om koji obavlja samo poslove registracije i marketinga lijekova." Promjene u Zagrebačkom IC-u „neće se ni na koji način odraziti na poslovanje GSK-ovih lijekova hrvatskim bolesnicima", kaže se na kraju priopćenja. Dvaput spomenuti „ni na koji način", to nije slučajno, poučeni iskustvom čim vam netko javno i službeno dvaput za nešto čvrsto garantira, obično se kasnije ispostavi da... I to podsjeća na onaj „ionako". Budući smo zaboravna bića, zaboravit ćemo očitu kontradikciju dvije vijesti, kao što smo nekako potisnuli i sjećanje na (medijsku) „paniku i kaos u hrvatskoj javnosti i zdravstvu" povodom one tamo ptičje gripe. Ukoliko do neke epidemije i dođe za neki broj godina, reći ćemo, pogađate, ionako smo sve predvidjeli, ili ionako nismo ništa mogli...

Prirodni paradoks je da su ove zime (dosad) izostale i teže posljedice obične sezonske gripe?! Ili se Onaj gore malo (po)igra(o) s našim medijima?

S druge strane, jeste li u ovakvoj medijskoj igri s lijekovima prepoznali što su uopće informacije, a što činjenice? Je li vam to uopće treba u vašim normalnim životima? Ili ste zapamtili samo to da neće biti problema s antidepresivima i analgeticima. Jer, njihova potrošnja mora porasti u ovakvim uvjetima i odnosima između medija i javnosti kao „zbunjenog stada", što bi rekao novinarski bard Walter Lippman.

A jedna treća mala vijest, gurnuta u doji kut novinskog stupca govori kako je prodaja Tamiflu-a, „virusnog lijeka protiv gripe" (je li to uopće točno?) lani povećana za 435 posto(!!!) „zahvaljujući pandemiji svinjske gripe". Uglavnom, slažu se stručnjaci da će farmaceutski sektor biti uglavnom pošteđen recesijskih problema. Eto, nekada su se ratovi najavljivali i pokretali da bi se industrija i gospodarstvo oporavili, sada je to jeftinije provući kroz medijske kampanje igrajući na sigurni strah od bolesti, navike gutanja lijekova i vjerne pse čuvare globalne/nacionalne/lokalne medije (nepotrebno precrtati).

Uz svoju sigurnu zalihu Tamiflu-a ionako lakše dočekujete svaku slijedeću gripu, a i domaće medijske najave o odlasku recesije u Hrvatskoj. Jedno zapravo nije ni došlo, a drugo nikako da prođe samo od sebe...